HKPD Matija Gubec Tavankut

Aktualno

AKTUALNO arhiva:

Prijašnje vijesti (kliknite)

Nastup folklorne sekcije HKPD-a Matija Gubec na smotri folklora u Velikoj 2008. godine

V. SUSRETI KUD-ova koji nose naziv "Matija Gubec"

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo " Matija Gubec" iz Tavankuta 13.10.2007. godine po peti put sastajalo se s KUD-ovima koji nose naziv " Matija Gubec". Susret svake godine organizira drugo kulturno umjetničko društvo, pa je tako ove godine susret održan u Bosni i Hercegovini, u mjestu Fojnica, a domaćin je bilo Kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Bakovića BiH. Ovogodišnji gostujući KUD-ovi prije samog službenog programa posjetili su Franjevački samostan "Svetog Duha" koji kao najstarija građevina u Fojnici ima 650 godina. O povijesti samostana govorio je fra Tvrtko Gujić. U programu ovogodišnjeg susreta sudjelovalo je devet KUD-ova koji nose ime Matije Gupca i to iz Srbije (Ruma i Tavankut) i Hrvatske (Ilača, Zagreb, Gornja Stubica, Slavonski Kobaš, Donji Miholjac i Sotin). Nakon kulturno umjetničkog programa druženje je nastavljeno o hotelu "Reumal" u Fojnici. Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta je tijekom boravka u Bosni i Hercegovini posjetilo i povijesnu jezgru Sarajeva tzv. Baščaršiju. (Boris Godar)

HKPD "Matija Gubec" na gostovanju u Aladinićima

Na dan Svih Svetih 1. 11. 2007. godine HKUD "Dubrave" iz Aladinića (BiH) proslavio je obljetnicu deset godina od osnutka i tom su prigodom ugostili članove HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta te druga brojna kulturno umjetnička društava iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Na dan Svih Svetih svi su sudionici sudjelovali na svečanoj svetoj misi, nakon koje je održan kulturno umjetnički program na platou ispred mjesne crkve na Crnićima. Na programu je nastupilo petnaest društava (domaćini, Tomislav Grad, Semeljci, Uskoplje, Stolac, Tavankut, Čitluk, Kupres, Velika, Domanovići, Kreševo, Bećarac Lepenica, Višići i Vinjani Donji), nakon čega je dan protekao u zajedničkom druženju svih sudionika.nPri povratku HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta i KUD "Ivan Goran Kovačić" iz Velike (R Hrvatska) posjetili su Slapove Kravice, marijansko svetište u Međugorju te na kraju Vrelo Bune na rijeci Buni. B.G.L.S.

HKPD "Matija Gubec" na
XIII. Slatinskoj smotri folklora

Ljubica Vuković Dulić, 07.05.2007

Na poziv turističke zajednice grada Slatina, HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta gostovalo je na "XIII. Slatinskoj smotri folklora" koja je bila održana 28. i 29. travnja. Nastupilo je ukupno 16 udruga i to iz Republike Hrvatske, Vojvodine i Bosne i Hercegovine.

Prve večeri gostovanja, HKPD "Matija Gubec" je u prostorijama Zavičajnog muzeja grada Slatine otvorio izložbu slika slamarske sekcije, a nakon izložbe uslijedio je kulturno umjetnički program u dvorani Pučkog otvorenog učilišta, na kojem su nastupili: KUD "Dika" iz Slatine, HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, KUD "Brnaze" iz Brnaza, IFG "Sloga" iz Guča Gore i KUD "Mate Balota" iz Rakalja.

U okviru drugog dana gostovanja bila je organizirana povorka ulicama Slatine, a potom nastup svih kulturnih društava na trgu Sv. Josipa i izbor "Najljepše nošenog ruha". Iz svakog društva prije svog nastupa po jedan par je predstavio i objasnio svoju nošnju i time sudjelovao u izboru. HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta osvojio je treće mjesto, a nošnju su predstavili Lidija Sarić i Darijan Bukvić.

Koncert Folklornog ansambla "Zagreb - Markovac" u Tavankutu

U okviru kulturne suradnje s HKPD iz Tavankuta, u subotu je u mjesnom Domu kulture održan koncert Folklornog ansambla "Zagreb-Markovac" iz Zagreba. Gosti su u dvoipolsatnom programu prikazali jedinstven spoj prekrasne uvježbanosti, plesa, glazbe i tradicije.
Kroz plesove iz Posavine, Slavonije, Mađimurja, Podravine i s Paga, predstavljena je prava riznica hrvatskog folklora, u ponekim koreografijama uobličena čak i kroz običaje pojedinih krajeva. Prekrasne nošnje u koje su plesači bili odjeveni te pjesme pojedinih regija, ritmički i dinamički dobro pripremljen koncert, oduševljenim gledateljima je bilo pravo uživanje, a gostima prava nagrada burnim pljeskom i ovacijama publike.
Bački Hrvati ugostili Zagrepčane (časopis Hrvatske matice iseljenika)

Nastup folklorne sekcije HKPD-a na XVI smotri folklora u Velikoj (Hrvatska) 27. i 28. 5. 2006.


(za povećanje slike kliknite na sliku)

Godišnji koncert Tamburaškog orkestra

Pozivamo Vas na Godišnji koncert Tamburaškog orkestra HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta u nedjelju, 9. 11.2014., s početkom u 19 sati, koji će se održati u fiskulturnoj dvorani Osnobne škole "Matija Gubec" u Donjem Tavankutu. Cijena ulaznice je 100 dinara. U prilogu je POZIVNICA


Turistička ponuda Tavankuta predstavljena na novosadskom Sajmu turizma

Suboticadanas.info Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku, Marija Matković, 08.10.2013.

Svojim prepoznatljivim umjetninama od slame Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec iz Tavankuta predstavilo se na 46. međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu, održanom od 3. do 6. listopada. Međunarodni sajam turizma okupio je i ove godine veliki broj turističkih organizacija, agencija i turoperatora iz naše zemlje i regije, a predstavljeni su i domaći zdravstveni i klimatski centri, te lječilišni kompleksi Srbije. Na štandu Novosadskog sajma predstavljeni su i turistički potencijali, kulturno-povijesno naslijeđe i prirodna bogatstva Tavankuta, a Gupčevi članovi pokušali su, među ostalim, prikazati i tehniku nastajanja autentičnih slika i predmeta od slame, koji redovito izazivaju najveću pozornost posjetitelja ovoga sajma, kaže projekt menadžer HKPD-a Dubravko Bilinović: "I ove su godine posjetitelji najveći interes iskazivali, ne samo za slike i predmete od slame, već i za njihovu izradu. Naši članovi su, odjeveni u bunjevačku narodnu nošnju, prikazali posjetiteljima osnovni postupak izrade predmeta u tehnici slame, a što se tiče prodaje suvenira i slika koji su bili izloženi na našem štandu, moram reći da imamo razloga za zadovoljstvo, jer je za dva dana Sajma naša ponuda bila prepolovljena. Uz Dubravka Bilinovića, turističku ponudu Tavankuta predstavljalo je još nekoliko mladih članova "Gupca - Katarina Skenderović, Sunčica Kopunović, Lidija Sarić i Mladen Petreš. Njihova zadaća na Sajmu bila je prezentirati Tavankut kao odredište koje svojim gostima može pružiti zanimljive turističke sadržaje, među ostalim, i aktivno sudjelovanje u radionici za izradu predmeta i slika od slame, navodi Bilinović: "Tavankut više nije turistički orijentiran samo na razgledanje znamenitosti i na prodaju suvenira i slika od slame, nego je u sklopu posjeta našem selu moguće i sudjelovati u slamarskoj radionici, te tako naučiti ponešto o radu u tehnici slame. Posjetitelji Sajma reagirali su s oduševljenjem na ovakvu objedinjenu turističku ponudu. Ovogodišnji Sajam turizma u Novom Sadu posjetio je i pokrajinski tajnik za gospodarstvo, zapošljavanje i ravnopravnost spolova Miroslav Vasin, koji je tom prigodom naglasio da je turizam jedna od najznačajnijih gospodarskih grana u Vojvodini, o čemu svjedoči i značajni porast broja noćenja domaćih i stranih turista u odnosu na prethodnu godinu. Vasin je precizirao da su definirane turističke kapacitete pokrajine i da je prepoznato da je budućnost turizma u Vojvodini u vjerskom, ekološkom, salašarskom, vinskom, te u lječilišnom turizmu.

Poziv na Tavankutski festival voća

Srdačno Vas pozivamo na III. Tavankutski festival voća, u subotu 19.10.2013. godine u Osnovnu školu u Donjem Tavankutu s početkom u 10.00 sati.Manifestacija je posvećena predstavljanju gospodarskih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata Tavankuta, koji afirmiraju razvoj tehnologije voćarstva, tradiciju i bogato kulturno naslijeđe. Bit će nam osobita čast ako prihvatite poziv i svojom nazočnošću podržite afirmaciju gospodarskog i stvaralačkog potencijala Tavankuta.

Program

10.00 sati Svečano otvaranje Festivala i edukativno predavanje na kojem će izlagati:
1. ''Proizvodnja, standardizacija i značaj sadnog materijala u podizanju suvremenog zasada jabuke'' istraživač - suradnik dipl. inž. - master Marko Dorić.
2. ''Prorjeđivanje jabuke, nužnost ili potreba''  dipl. inž. Florian Farkaš.
3. "SDI - podzemno navodnjavanje sistemom kap po kap" dipl. inž. Dejan Stanko, Avital Agro.
4. "Proizvodnja kvalitetne rakije, od pripreme voća do procesa destilacije" dr Rozsa Peter, tehnolog u proizvodnji alkoholnih pića.

13.30 sati revijalna izložba gospodarskih proizvoda, rukotvorina i kulturni program. Učesnici kulturnog programa:

  1. KUD ''Gara'' iz Gare, Mađarska
  2. KUD ''Seljačka sloga'' Ivankovo, Hrvatska
  3. HKPD ''Matija Gubec'' Tavankut

Planirani izlagači:

  1. Agrol Temerin
  2. Agromarket Kragujevac
  3. Agromaster Kragujevac
  4. Agropromcom Tavankut
  5. Agrosava Beograd
  6. Agrohemizacija Beograd
  7. Avital Beograd
  8. BASF Srbija
  9. Bayer CropScience Srbija
  10. Dow AgroScience
  11. DuPont SRB
  12. Farma ''Mamužić'' Ljutovo
  13. Golden Garden Tavankut
  14. Magan AgroChemicals Serbia
  15. Podrum ''Probus'' Sremski Karlovci
  16. SkalaGreen Subotica
  17. Syngenta Srbija
  18. VZ ''Voće Tavankut'' Tavankut
  19. ZZ ''Voćko'' Tavankut


U spomen na Jasnu Balažević (1944. - 2012.)

U Zagrebu je 17. siječnja, 2012. u 68. godini života preminula Jasna Balažević - Beba, prof., konzervator-arheolog, viši savjetnik u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, osoba bez čijeg se prisustva mnogi operativni poslovi zaštite spomenika kulture, posljednjih tridesetak godina u Hrvatskoj, nisu mogli zamisliti.
Od odabira poziva - upisala je arheološku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. godine - do posljednjeg dana, život joj je bio povezan uz kulturno nasljeđe i operativu zaštite spomenika kulture s čime se bavila od studentskih dana u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba, zatim u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, pa u Republičkom fondu za unapređivanje kulturnih djelatnosti, Stručnoj službi Republičke samoupravne interesne zajednice u oblasti kulure, Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture i konačno u Ministarstvu kulture koje je 90-tih godina prošlog stoljeća preuzelo poslove službe zaštite spomenika kulture.
Napustila nas je, samo dvadesetak dana, nakon što je okupila kolege u službi zaštite spomenika kulture i brojne prijatelje - suradnike i djelatnike Ministarstva kulture, želeći tako toplim prijateljskim druženjem, na sebi svojstven način, zahvaliti svima na suradnji pred odlazak u mirovinu. Dugo i temeljito organiziranje željenog druženja iskazivalo je njenu svojevrsnu ljubav prema ljudima s kojima je niz godina surađivala, susretala se, razgovarala, polemizirala, dogovarala i odrađivala brojne zadaće u obavljanju poslova zaštite kulturne baštine, prvenstveno prikupljanja, obrade i prezentiranja dokumentacije za što je u svojem dugogodišnjem radnom vijeku bila zadužena.
Istovremeno, posljednjih godina, borila se s teškom i okrutnom bolešću, zanemarujući i ne  priznajući, ni samoj sebi, niti okolini, njenu stvarnu razornu snagu. Pričala je žustro i zanosno, pripremajući se za mirovinu, o poslovima koje je, kao čuvar obiteljske tradicije, planirala obavljati netom po umirovljenju, u svom zavičajnom kraju Tavankutu, na obiteljskom imanju koje je sačuvalo tradicijske karakteristike bačkog salaša. Bolest je, međutim, nadvladala njenu izrazito snažnu želju za životom, izbrisala popis planiranih poslova, zatvorila nedovršenu knjigu neodrađenih poslovnih  i privatnih obveza.
U želji da se baština sačuva, a tradicija ostane živom, oporučno je obiteljsko imanje ostavila lokalnoj udruzi - Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu "Matija Gubec"  u Tavankutu, na brigu, buduću zaštitu i prezentaciju, s detaljnim uputama o načinu uređenja i budućeg održavanja i korištenja. Imanje je danas sačuvano, uređuje se i primjereno održava, a živjeti će u funkciji seoskog turizma pod nazivom "Etno-salaš Balažević" na kojem će uz sačuvane oblike tradicijskog graditeljstva i načina života biti uređena i manja muzeološki prezentirana soba sjećanja s dokumentima o prošlosti salaša i života na njemu.
Jasna Balažević - Beba, rođena je (otac Bunjevac iz Tavankuta kraj Subotice u  Sjevernoj Bačkoj, majka Prigorka iz Šenkovca kraj Zaprešića) 14. listopada 1944. u Subotici. Najranije djetinjstvo provela je, u tradicijskom okruženju na imanju svojih predaka s očeve strane, u Tavankutu. Okružena neizmjernom ljubavlju najbližih, na tom je salašu stekla prve percepcije prostora, vremenskih mijena, oku ugodnoga pejzaža, tradicije, pa čak i okusa što je uvijek bilo nepresušno vrelo njenih suptilnih reminiscencija. Tijekom djetinjstva i odrastanja na tom je imanju koje je sačuvalo svoje tradicijske oblike i način života, izgradila i svoj duboko usađeni osjećaj za tradiciju i baštinu. Za  života to je bio prostor kojem se uvijek rado vraćala pričom, sjećanjima i obilascima.
Nakon završene srednje škole koju je polazila u gimnaziji "Bogdana Ogrizovića" - poznatoj  "V.  muškoj"  u Zagrebu - u prvom djevojačkom razredu, u toj tradicionalno muškoj školi, 1963. upisala je arheološku grupu predmeta na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je i diplomirala u lipnju 1969. godine.
Već kao studentica, krajem 1964. godine započela je raditi u tadašnjem Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (od 1967. godine Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu) na poslovima sređivanja i obrade dokumentacije o spomenicima kulture (fototeka, planoteka). Nakon diplome u tom je zavodu nastavila raditi, prvo kao konzervator pripravnik, a zatim kao konzervator-arheolog na poslovima operativne zaštite i dokumentacije spomenika kulture.
Od 1973. godine prelazi na rad u tadašnji Republički sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu, na poslove stručnog suradnika za zaštitu spomenika kulture u Republičkom fondu za unapređivanje kulturnih djelatnosti, a od 1975. godine nastavlja s istim poslovima i u Stručnoj službi Republičke samoupravne interesne zajednice u oblasti kulture. Na tim se dužnostima, u okvirima nadležnosti Republičkog fonda, odnosno Republike SIZ kulture, surađujući sa zavodima za zaštitu spomenika kulture, muzejima i galerijama diljem Hrvatske, uspješno bavila izradom i pripremom za usvajanje prijedloga godišnjih i višegodišnjih programa zaštitnih radova na nepokretnim i pokretnim spomenicima kulture, muzejskoj i arhivskoj građi, kao i na njhovoj realizaciji.   
Devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon promjena zakonskih propisa prema kojima je dotadašnja Republička SIZ kulture kao direkcija Fonda za kulturu postala sastavnim dijelom Ministarstva prosvjete, kulture i sporta, raspoređena je u Zavod za zaštitu spomenika kulture koji je promjenom Zakona o zaštiti spomenika kulture također postao sastavnim dijelom Ministarstva. I dalje, surađujući s kolegama u zavodima za zaštitu spomenika kulture, nastavlja raditi dijelom na pripremi i izradi prijedloga programa zaštinih radova, ali sada, raspoređena kao viši savjetnik u Odjel za istraživanje i informacijsko-dokumentacijske poslove, započinje njezina suradnja na uspostavi baze podataka registriranih spomenika kulture te, nakon donošenja odgovarajućih propisa (nakon 1999.) i rad na reviziji Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kao tajnik povjerenstva za registraciju kulturnih dobara na tom je poslu dočekala i mirovinu. U međuvremenu s velikim entuzijazmom radila je i na drugim brojnim zadacima koji su najčešće proizlazili iz zahtjeva koji su dolazili s terena, bilo od stranaka - imaoca spomenika kulture, ili od kolega iz zavoda za zaštitu spomenika kulture. Od svih tih poslova svakako je najopsežnije i najvažnije bilo sudjelovanje (1994. - 1997. godine) u poslovima popisa i procjene ratne štete na spomenicima kulture, gdje je uz rad u popisnim komisijama na terenu (naročito Baranja i Podunavlje), odradila i mnoge zadaće neformalnog tajnika Posebne republičke komisije za popis i procjenu ratne štete na spomenicima kulture.   
Jasna Balažević - Beba bila je, do zadnjeg dijela svojeg bića i zadnjeg časa svog postojanja, požrtvovno odana zaštiti kulturne baštine i kolegama u struci, uvijek na raspolaganju suradnicima, uvijek spremna za ozbiljnu profesionalnu suradnju, ali i za zdravo druženje nakon obavljenog posla.

Lukrecija Pavičić-Domijan
Vladimir Ukrainčik

Tekst za download možete pronaći OVDJE

Tavankućani uljepšali kulturno ljeto grada Biograda na moru

Radio Subotica, Uredništvo programa na hrvatskom jeziku, Marija Matković, 31.07.2013


Članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta boravili su proteklih dana u Biogradu na moru, gdje su, na poziv gradonačelnika ovog grada Ivana Kneza, bili sudionicima programa manifestacije "Kulturno ljeto grada Biograda". U sklopu šestodnevnog boravka Tavankućani su za tamošnje mještane i turiste priredili nezaboravnu izložbu slika od slame, te predstavili svoju kulturnu baštinu kroz bunjevačku nošnju, ples i tamburašku glazbu, kao i turističke potencijale svoga kraja.
U svezi s tim upriličeno je nekoliko radnih sastanaka na temu uspostavljanja turističke i kulturne projektne suradnje između Biograda i Tavankuta, a najvažnijim svakako je bio prijem u biogradskoj Gradskoj vijećnici kod gradonačelnika Ivana Kneza.
Gradonačelnik Biograda na moru je tom prilikom upoznao goste s projektima koji se u gradu provode posljednjih nekoliko godina, a potom su Tavankućani predstavili svoje kulturne aktivnosti, te aktualne i predstojeće projekte na razvitku ruralnog turizma. Razmatrane su i mogućnosti buduće suradnje ova dva mjesta, navodi za naš program predsjednik HKPD-a Ladislav Suknović:
"Vođeni su konkretni razgovori oko povezivanja grada Biograda i Tavankuta, i to ne samo glede kulturnih manifestacija, nego i u okviru projektnih nastupa, budući da se Hrvatskoj sada otvaraju još kvalitetniji fondovi Europske unije. Osim toga, dobro bi nam došlo i njihovo dosadašnje iskustvo u svezi apliciranja ka fondovima EU. Tako smo već dogovorili uzvratni posjet gradonačelnika Ivana Kneza Tavankutu, kada ćemo dogovoriti konkretne aktivnosti u svezi zajedničkih projekata u području kulture i turizma, s kojima bismo aplicirali za sredstva iz europskih fondova."
Vrlo zapažena bila je izložba slika i suvenira od slame, koju su članovi HKPD-a priredili u Zavičajnom muzeju grada Biograda, gdje je oko 250 posjetitelja imalo priliku vidjeti jedinstvenu umjetnost u tehnici slame, po kojoj je ovo društvo nadaleko poznato. Prigodom otvorenja izložbe nastupili su folklorna skupina i tamburaši, a poseban dojam na posjetitelje, ističe Suknović, ostavila je modna kreacija protkana žitom:
"Za posjetitelje naše izložbe je, uz slike od slame, vrlo atraktivna bila kreacija naše dizajnerice Sande Benčik, koja je predstavila haljinu optočenu klasjem žita. Osim toga, tijekom izložbe smo predstavili i gastronomsku ponudu Tavankuta, čime smo predočili jednu sveukupnu kulturno-turističku ponudu našega sela."
Gradonačelnik grada Biograda organizirao je za svoje goste cjelodnevni izlet brodicom na Kornate, a svoj boravak na moru "Gupčevi" su članovi upotpunili s još dva vrlo posjećena folklorna nastupa na rivi i ispred Gradske uprave, što nije promaklo niti tamošnjim medijima, koji su ovo zanimljivo gostovanje Tavankućana zabilježili u lokalnom zadarskom tisku i televiziji.

Vijesti o gostovanju u Biogradu:

 
 

U Tavankutu priređena tradicijska zahvala Bogu za novi kruh

Radio Subotica, Uredništvo programa na hrvatskom jeziku, Marija Matković, 22.07.2013


Rad slamarki na ovogodišnjoj Koloniji naive u tehnici slame završen je u subotu, 20. srpnja, prigodom čega je već tradicionalno upriličen i svečani program, koji su priredili članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" i njihovi gosti, sudionici II. Seminara bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu.
I ovogodišnja Kolonija protekla je u druženju, ali i radnoj atmosferi, a novonastale slike bit će, kao i proteklih godina, prvi puta izložene u predvorju Gradske kuće, uoči proslave gradske Dužijance, 9. kolovoza, s početkom u 19 sati.
XVIII. Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame zatvorio je predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" Ladislav Suknović, koji je ujedno za iduću godinu najavio održavanje Svjetskog kongresa slame u Tavankutu:
"Proteklih dana naše su slamarke vrijedno radile i napravile puno toga lijepoga, zlatnoga. Nastale su nove slike, koje će krasiti cijelu narednu godinu, i to ne samo u Tavankutu i u Subotici, nego i šire. Iduće godine bit će organiziran Svjetski kongres slame, koji će, nadamo se, biti svojevrsna prezentacija umjetnosti u tehnici slame, ali i Tavankuta i cijele regije, a napose kulturne baštine bačkih Hrvata", rekao je Suknović.
Prilikom zatvaranja Kolonije predstavljeni su ovogodišnji bandaš i bandašica - Mirjana Crnković i Mario Davčik, kojima je uručen križ od slame, koji je kao simbol tavankutske Dužijance izradila voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović.
Mladi predvoditelji žetvenoga slavlja kažu da su odmalena sudionici ovoga običaja, te da im je stoga čast obavljati dužnost bandaša i bandašice.
"- Za mene Dužijanca znači zahvalu Bogu za žito. Iako nisam bila prisutna prilikom košenja žita, sudjelovala sam u njegovu čišćenju i izradi vijenaca od žita kojima se ukrašava crkva, te sam tako kroz pripreme za Dužijancu, a potom i tijekom žetvenih svečanosti, uvidjela kako je lijepo biti bandašica. - Odmalena sam u narodnoj nošnji sudjelovao u proslavi Dužijance, jer mi je ovo doista jedan vrlo lijep običaj, a sada mi se, eto, i ispunila želja biti izabranim za bandaša."
Zatvaranje Kolonije i svečana Akademija bili su prigoda da bandaš i bandašica pozovu mještane i goste na crkvenu proslavu Dužijance, koju su jučer u tavankutskoj crkvi krasila djeca i mladež u raskošnim bunjevačkim nošnjama. Misno slavlje predvodio je vlč. Dragan Muharem, koji je u prigodnoj propovijedi naglasio važnost religijskog dijela proslave Dužijance, te ukazao na ulogu mladih naraštaja u očuvanju identiteta, vjere i tradicije ovdašnjeg hrvatskog življa:
"Znamo da Dužijanca nije samo mimohod, narodna nošnja i da ne znači samo 'pokazati se'. Dužijanca je ponajprije blagdan kućnoga praga i obitelji, radost što je žetva dovršena. Možda je najpreče i najvrjednije da mladi naraštaji osjete da je na njih došao red preuzeti brigu za život, za naš hrvatski rod i za vjeru, ali ne samo pjesmom i veseljem, nego ponajviše kolijevkom i radom."
Proslava svršetka žetve nastavljena je sinoć Bandašicinim kolom u dvorištu župe, gdje se okupilo mnoštvo mještana i gostiju, koji su svojim dobrim raspoloženjem pridonijeli da ovogodišnja dužijanca u Tavankutu ostane u trajnoj arhivi lijepih sjećanja.

Znanstveni kolokvij o svakodnevnoj tradicijskoj prehrani Hrvata-Bunjevaca

Kolokvij Bojana2013-1

 

Svakodnevna tradicijska prehrana bačkih Hrvata bila je tema XXV. znanstvenog kolokvija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, održanog 11. travnja 2013. godine u tavankutskoj osnovnoj školi. Pozdravljajući skup, menadžerica za kulturu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković predstavila je temu kolokvija, uvodničarku mag. Bojanu Poljaković i dr. sc. Milanu Černelić, profesoricu na odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te istaknula značaj projekta kojim se nastavljaju istraživanja određenih tema iz prošlosti bačkih Hrvata.

O samome projektu Katarina Čeliković je rekla kako je terensko istraživanje Hrvata Bunjevaca koje provodi Odsjek za etnologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta u suradnji sa Zavodom nastavak istraživanja koja su kod nas započela 2011. godine. Zahvaljujući profesorici dr. sc. Milani Černelić, koja je prije desetak godina započela projekt "Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca", najprije u Senju, Lici i Dalmaciji, a prošle godine i u Mađarskoj, u nekoliko su navrata i Bunjevci u Bačkoj bili predmet istraživanja.

 

Kolokvij Bojana2013-2

 

"Bunjevačka je tradicija bogata i kod nas još uvijek ima živih kazivača koji ju mogu prenijeti istraživačima, u čijim ćemo stručnim radovima vidjeti što je ono što povezuje sve bunjevačke grane, geografski razdvojene, ali identitetski vrlo svjesne. Raduje nas činjenica da se stručnjaci s fakulteta bave nama i da smo postali privlačna tema studentima, što do sada nije bio slučaj. Zavod se raduje i uključivanju mladih snaga u znanstvena istraživanja, napose kada su u pitanju studenti iz Vojvodine koji su tijekom studija u Hrvatskoj za svoja istraživanja uzeli zavičajne teme. U navedeno etnološko istraživanje uključila se i Subotičanka Bojana Poljaković koja je u temi prehrane napravila pionirske korake, s obzirom da do sada tradicijska prehrana nije bila tema stručnih istraživanja. Valja naglasiti kako je njezin rad još vrjedniji jer je osim Subotice i okolice u svoja istraživanja uključila Bunjevce u Lemešu, Somboru i okolici", rekla je Katarina Čeliković.

O prehrani Hrvata-Bunjevaca odraslih na salašima u okolici Subotice i Sombora govorila je magistra etnologije i kulturne antropologije te portugalskog jezika i književnosti Bojana Poljaković, koja je svoju diplomsku radnju na studiju etnologije i kulturne antropologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, posvetila upravo ovoj temi.

 

 

Kolokvij Bojana2013-3Ona je tijekom 2011. godine provela samostalno terensko istraživanje kojim je bilo obuhvaćeno 27 ispitanika, dobi od 52 do 88 godina, koji su iznijeli svoja znanja, iskustva, ali i sjećanja kada je riječ o jelima koja su bila ili su još uvijek zastupljena na bunjevačkom jelovniku. Iz subotičkog okruženja kazivači su iz Starog Žednika, Novog Žednika, Đuđina, Mirgeša, Donjeg Tavankuta, Gornjeg Tavankuta, Pavlovca i Hrvatskog Majura, a iz somborskog kraja su s Nenadić salaša, Bezdanskog puta i iz Lemeša.

Cilj rada bio je na temelju prikupljenih podataka na terenu dati što detaljniji prikaz karakteristika svakodnevne tradicijske prehrane bačkih Bunjevaca, te komparacijom istaknuti sličnosti i razlike u prehrani Bunjevaca s područja Sombora i s područja Subotice od 1930-ih godina do danas. Predavačica je posebno ukazala na nastale promjene u prehrambenim navikama Bunjevaca, te naglasila koja su se svakodnevna tradicijska jela sačuvala na bunjevačkom jelovniku do današnjih dana.

No, nestankom salaša nestao je i domaći kruh, kao i još neka jela pripremana u tzv. parasničkim pećima, međutim, mnoga su se do danas zadržala u svakodnevnoj prehrani, rekla je Bojana Poljaković, navodeći koja su to tradicijska jela ostala tipična za subotički i somborski kraj:

"Prisnac i tarana najčešće su se spominjala kao tipična bunjevačka jela u oba kraja, ali navedeni su još i krumpirača, skorupača, te nasuvo s krumpirom i mesa na čorbu. Međutim, neka su se stara jela prestala pripremati, kao što su domaći kruh, lepanja i suva pogača, a vrlo se rijetko danas pripremaju i papula, p(r)okljukuša i maslica."

 

Kolokvij Bojana2013-4Hrvati pripremali su obroke od namirnica koje su poglavito sami proizvodili, a prema ovome istraživanju, brašno i krumpir bili su najzastupljeniji sastojci u većini jela. Iako u mnogim segmentima skromna, njihova svakodnevna prehrana ne može se okarakterizirati kao jednolična, istaknula je Bojana Poljaković:

"U pripremi hrane može se uočiti kreativnost ljudi, koji su nastojali maksimalno iskoristiti sve namirnice kojima su raspolagali. Mnogi kazivači su do danas zadržali isti način pripremanja hrane, odnosno, mnogi i danas uzgajaju žitarice i stoku, te sami pripremaju zimnicu, prave tjesteninu i održavaju svinjokolje. Pravilo da se za svaki dan kuha određena vrsta hrane održalo se do danas, sezonske namirnice sada se mogu koristiti tijekom cijele godine, a zahvaljujući napretku tehnologije, puno toga više se ne mora raditi ručno."

Na koncu svog izlaganja, Bojana Poljaković je ukazala na činjenicu da prehrana pruža neiscrpne mogućnosti istraživanja, i to ne samo tradicijskih obilježja, nego i njezine primjenjivosti u suvremenim uvjetima života.

Budući da o prehrani bačkih Bunjevaca do sada nije bilo publikacija, dio diplomske radnje Bojane Poljaković, vezan uz bunjevačke prehrambene navike, koji je objavljen u najnovijem, četvrtom broju Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, pružit će detaljni prikaz ove zanimljive teme vezane uz svakodnevicu i običaje ovdašnjeg hrvatskog življa.

Priređeno prema tekstu Marije Matković i Ivice Dulića
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Uskršnja izložba

Srdačno Vas očekujemo u petak 22. ožujka 2013. u 18 sati, na otvorenje Uskršnje izložbe u prostorijama HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu. Izložbu predmeta sa uskršnjim motivima prodajnog karaktera priredit će učenici OŠ "Matija Gubec", slamarke HKPD "Matija Gubec" te pojedinci koji se bave izradom rukotvorina. Izložba se tradicionalno organizira u suradnji OŠ "Matija Gubec", HKPD "Matija Gubec" te Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta. U program otvorenja uljepšat će svojim točkama učenici škole te članovi udruga.

Tribina o tavankutskim križevima

tavankutski krizovi2013-1
Tribina pod nazivom Tavankutski križovi održana je 10. ožujka 2013. godine u organizaciji tavankutskih udruga HKPD "Matija Gubec" i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame te OŠ "Matija Gubec" i župe Srce Isusovo, u prostorijama Društva "Matija Gubec".

Tribina je tematizirala kulturno-povijesnu baštinu tavankutskog kraja, koja se odnosi na križeve krajputaše, a predstavila je projekt Tavankutski križovi, čiji su autori učenici OŠ "Matija Gubec" te njihov mentor, nastavnik Zoran Đereg. Cilj projekta je upozoriti na tradicionalne vrijednosti zavičaja, potrebu njihova bilježenja, istraživanja i obnavljanja.

Ljubica Vuković Dulić, voditeljica tribine istaknula je značaj ove akcije, jer je animirala osnovnoškolsku populaciju da na aktivan način upozna zavičaj i prezentira svoje spoznaje vršnjacima. Ravnateljica škole Stanislava Stantić Prćić je istaknula kako je povod za izradu ovog projekta bilo sudjelovanje u Ekološkom kvizu Lijepa naša 2011. godine. To je kviz koji objedinjuje više tematskih cjelina: ekologiju, vjeronauk, kemiju te izradu prezentacije na određenu temu iz spomenutih područja (spomeničko-sakralne baštine, ekologije i drugih područja nacionalne kulturne baštine). Te je godine rad trebao biti u okviru slogana Istražili smo - uradili smo - predlažemo. Kako u dosadašnjim prezentacijama nije bila predstavljena sakralna spomenička baština, rodila se ideja o predstavljanju tavankutskih križeva.

tavankutski krizovi2013-2
Mentora ovoga projekta profesora Zorana Đerega upitali smo postoje li ideje za nastavak projekta: "Našim je učenicima bila čast sudjelovati na tribini o križevima krajputašima u okviru projekta Bunjevački put križa. Oni su prikazali njihov uradak na sličnu temu i time ju, nakon dvije godine, ponovno aktualizirali. Smatramo da je ovaj rad samo početak jednog opsežnijeg rada na ovu temu. U samome radu mi smo predložili niz daljnjih smjernica. Spominjem sada samo neke: dopuniti i temeljito istražiti preostale križeve, tiskati publikaciju o križevima, izraditi mapu križeva, predložiti uređenje i obnovu pojedinih križeva, promovirati križeve krajputaše s jednom jasnom duhovnom odrednicom poput tavankutskog Puta križa, ali i kao svojevrsnu atraktivnu turističku ponudu sela. Kako bi se ovi i drugi ciljevi realizirali, ravnateljica naše škole, Stanislava Stantić Prćić istaknula je potrebu povezivanja svih zainteresiranih tavankutskih kulturnih institucija da se zajedničkim djelovanjem konkurira na natječaje za projekte ove vrste. Budući da se Tavankut nalazi u skupini od 10 sela koja su ušla u projekt pod nazivom Bogatstvo različitosti, tavankutski Put križa mogao bi zauzeti značajno mjesto i u turističkoj ponudi Tavankuta, prije svega mislim na vjerski turizam, ali i rekreativni turizam, pješačenje, biciklizam".

tavankutski krizovi2013-3
Sam projekt uz power-point prezentaciju predstavio je Hrvoje Benčik, učenik osmog razreda. On je istaknuo kako su važni bili sljedeći ciljevi rada: saznati razloge podizanja križeva, locirati ih, fotografirati, evidentirati križeve, a kao vrlo važnu je istaknuo komunikaciju s mještanima.

Tijekom tribine, koja je održana u okviru projekta Bunjevački put križa, govorilo se i o projektu i knjizi Bunjevački put križa Tomislava Žigmanova te mogućnosti da se pomogne obnova Kopilovićevog križa na Somborskom putu, kao i raspela u Bajmoku.

Tribini su nazočili, uz brojne mještane, konzulica savjetnica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj, tajnik Subotičke biskupije preč. mr. Mirko Štefković, te predstavnica Hrvatskog nacionalnog vijeća, zadužena za obrazovanje, Anđela Horvat.

Tekst i fotografije: Ivica Dulić, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Tavankutski učenici istražili sakralnu povijesnu baštinu svoga kraja

suboticadanas.info, Marija Matković, 11.03.2013


Projekt , koji su realizirali učenici Osnovne škole , predstavljen je sinoć u okviru tribine na temu , održane u prostorijama HKPD-a u Tavankutu. Na tribini je bilo riječi o duhovnoj i kulturno-povijesnoj baštini tavankutskoga kraja, kada su u pitanju križevi krajputaši, koje je još prije dvije godine istražilo četvero učenika hrvatskih odjela ove škole.

Istraživanje je provedeno za potrebe sudjelovanja na Ekološkom kvizu 2011. godine, kada su učenici fotografirali i prikupili podatke o križevima na području Tavankuta, te na taj način ukazali na tradicionalne vrijednosti svoga zavičaja, te na potrebu njihova bilježenja, istraživanja i obnavljanja.

Na sinoćnjoj tribini prikazana je PowerPoint prezentacija projekta , u kojoj je predstavljeno ukupno četrnaest križeva. Međutim, budući da ovim projektom nisu bili obuhvaćeni svi postojeći križevi, mladi istraživači imaju prostora za daljnji rad na ovu temu, ističe njihov mentor, nastavnik matematike u OŠ , Zoran Đereg:

Tijekom istraživačkog rada, učenici su došli do saznanja da je velik broj tavankutskih križeva podignut u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, u atarima crnice gdje su živjele imućnije obitelji.

U projektu su sudjelovali Natalija i Martina Stantić, Hrvoje Benčik i Tanja Gurinović, koji su izradili i mapu svih postojećih križeva, te su tako predviđene i smjernice za nastavak ovoga istraživačkog rada, koje se, među ostalim, odnose na prikupljanje podataka o preostalim križevima, te na njihovu trajnu zabilježbu putem tiskane publikacije, naveo je Zoran Đereg:

U planu je također pokušati, kroz projektne aktivnosti, obnoviti neke od oštećenih križeva na području Tavankuta, što je isto tako i cilj projekta , koji se provodi u okviru Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Naime, pretplatom na knjigu-molitvenik Tomislava Žigmanova , svaki pretplatnik pomoći će obnovu Kopilovićeva križa na Somborskoj cesti i raspela u Bajmaku. Svi zainteresirani mogu se predbilježiti do 17. ožujka, a cijena knjige u pretplati je 400 dinara.

Gupčev bal u Tavankutu

HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta po peti puta organizira "Gupčev bal", koji će biti održan 9. veljače, u sportskoj dvorani Osnovne škole "Matija Gubec" u Donjem Tavankutu. Na "Gupčevom balu" svake se godine okupi oko 200 gostiju, za čiju će se dobru zabavu ovoga puta pobrinuti tamburaški sastavi "Klasovi" i "Biseri". Na balu će također biti priređen i zanimljiv program, najavio je u ime Organizacijskog odbora "Gupčevog bala", Ivica Dulić: "I ovoga će puta biti tombola, kao i neki zanimljivi sadržaji i nagrade, slično onima koje smo imali proteklih godina, poput izbora najbolje frizure, najljepše odjevenog gosta, i slično tomu. Želimo, dakle, našim gostima pružiti nešto više od običnog kulturno-umjetničkog programa, kako bi im na balu bilo što zabavnije i ljepše." Na balu će, kao i prijašnjih godina, ujedno biti predstavljena nova "Gupčeva lipa", godišnjak o radu HKPD-a "Matija Gubec", kaže Dulić: "U pripremi je novo izdanje 'Gupčeve lipe' za 2012. godinu, koje uvijek predstavljamo u javnosti prigodom 'Gupčevog bala'. U godišnjaku je kronološki prikazan rad našega društva u protekloj godini, odnosno sveukupne aktivnosti HKPD-a, kao i gostovanja naših članova." Cijena ulaznice, u koju su uračunati večera i neograničena količina pića, je 1.500 dinara. Ulaznice za bal se do 1. veljače mogu rezervirati putem telefona, na broj: 0642015274. Početak bala je u 19 sati.

Tavankutska izložba slika Cilike Dulić Kasiba u znaku 80. rođendana

Izlozba-Cilika-tavankut-otvorenjeU Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu otvorena je 24. studenoga 2012. godine prva samostalna izložba slika u Tavankutu slikarice Cilike Dulić Kasiba u povodu njezina osamdesetog rođendana. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta okupili su na izložbi prijatelje Cilike Dulić Kasiba, obitelj i ljubitelje naivne umjetnosti u kojoj je ona vodeća slikarica.

 Kao samouka slikarica uključila se 1961. godine u rad likovne kolonije u Tavankutu, zatim u likovnu sekciju u HKPD "Matija Gubec", a od 1992. godine članica je Likovnog odjela u HKC "Bunjevačko kolo" Subotica. Izlagala je od 1962. godine na brojnim izložbama koje su predstavljale slikarstvo naivnog stvaralaštva Bunjevki sa sjevera Bačke, a koje su priređene u mnogim gradovima nekadašnje Jugoslavije, npr. u Beogradu u Muzeju primijenjene umjetnosti, u Muzeju naivne umjetnosti u Svetozarevu (danas Jagodina) te na brojnim izložbama Društva naivnih umjetnika Hrvatske. Njezino je stvaralaštvo inspirirano zavičajem i momentima iz života bunjevačkih Hrvata. Kroničar je vremena kojeg više nema te nam vjerno, autentično i vrlo slikovito govori o životu kojem je ona još svjedočila.

U programu otvorenja sudjelovali su članovi tamburaškog odjela HKPD "Matija Gubec", a slikaricu i njezine goste pozdravila je predsjednica Galerije, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić. Ona je istaknula značaj stvaralaštva Cilike Dulić, koje je uz stvaralaštvo u tehnici slame, ono na što Tavankućani, ali i cijela hrvatska zajednica trebaju biti ponosni. "Premalo poznajemo sami sebe, premalo znamo o dostignućima naših bližnjih, premalo promoviramo i podržavamo čak i one talente koji su se već dokazali. Trebalo bi se to mijenjati", rekla je Vuković Dulić.

Izlozba-Cilika-tavankut-otvorenje2Menadžerica kulturnih aktivnosti u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković istaknula je kako je Zavod jedina profesionalna ustanova u području kulture, a koja radi na očuvanju, unaprjeđenju i razvitku kulture vojvođanskih Hrvata općenito, ali i promocije likovne baštine. "Priredili smo do sada izložbe vrijednih djela i opusa istaknutih pojedinaca, kako mladih likovnih umjetnika, tako i onih već afirmiranih. Ovoga puta je to izložba Cilike Dulić Kasiba, kojom prikazujemo jednu od najzanimljivijih umjetnica u povijesti likovne naivne umjetnosti u Vojvodini, koju možemo smatrati "brendom" hrvatske naive u Vojvodini. Zavod je poduzeo potrebne radnje kako bi se njezino djelo valoriziralo. Kvalitetno su snimljene sve dostupne slike kako bismo pristupili, sukladno mogućnostima, izradi ozbiljne monografije posvećene našoj najznačajnijoj naivnoj slikarici", istaknula je Katarina Čeliković.

Izložbu je otvorila prigodnim riječima povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Moderne galerije Likovni susret iz Subotice Olga Šram, koja o radu Cilike Dulić kaže: "Slikarstvo Cilike Dulić Kasiba pripada području čiste likovne naive, odnosno izvorne naivne umjetnosti po svom izrazu. Naivna umjetnost ima posebne stilske karakteristike, odnosno elemente po kojima je definiramo kao naivnu umjetnicu i možemo slobodno reći da je jedinstven primjer izvornog umjetnika s našeg područja, iako znamo da su ranih šezdesetih godina još uz nju radile Marga Stipić, a kasnije, početkom 70-tih godina, javlja se još jedna grupa žena: Nina Poljaković, Ana Skenderović, Jela Cvijanov... One su radile veoma kratko, dok je radila Likovna sekcija HKPD "Matija Gubec", a Cilika Dulić je dokazala svoju vitalnost kroz 60 godina rada i potvrdila svoju izvornost, taj svoj neobičan talent koji u njenim slikama progovara potpuno. Naivna umjetnost jest jedan širi pojam, međutim, unutar toga pojavljuju se osobe koje progovaraju potpuno svojim osobnim stilom. To ja ta prepoznatljivost i to je ta originalnost. Razlike između ranijih i kasnijih radova postoje. Jedan umjetnik, bez obzira je li naivac ili je suvremeni likovni umjetnik, se mijenja prema vremenu u kojem stvara. Naiva je 1960.-ih i 70.-ih bila posebno cijenjena i poticana, to je duh toga vremena koji se osjeća u tim slikama. Međutim, novije slike su drugačije. One nemaju toliku crtu izvornosti koju je imala na početku, jer jednostavno je i drugo vrijeme. I možemo reći da se Cilika mijenja u smislu većeg približavanja ilustraciji. Sada su njene slike više ilustrativne, a manje emotivne".

Izlozba-Cilika-tavankut-uceniciCilika se o svojim počecima s oduševljenjem prisjeća i priča: "Moji počeci u slikarstvu su u ranoj mladosti, digod kad sam imala 10-12 godina, kada sam slikala na šinama i na papiru, a kasnije oko 15-16 godine, sam oslikavala ambetuše. Ozbiljno sam se počela baviti slikanjem kada mi je otac umro. Prva slika mi je šandorski most, to je bila pačirska pruga. Prvi put sam izlagala u Tavankutu početkom 1960. godine. Stipan Šabić i Marko Vuković su bili osobe koje su čule za mene da znam crtati, pa su želili da se i ja uključim u tavankutsku koloniju. U samom početku moga rada nisam imala podršku u obitelji, imala sam dva brata, ja sam bila najstarija i tribala je radna snaga u obitelji. Otac je bio bolestan, a ja sam bila ta koja sam radila puno, tako da nisu volili da ja crtam, nego da sam s njima skupa. Kasnije, posli očeve smrti, onda mi već nisu branili da radim. Poučavao me je i jako puno pomagao Stipan Šabić, mada mi je on uvik govorio da ne želi uticat na moje slike, nego ja da radim ono što doživljavam. Nije volio kad sam ja pricrtavala. Stipan je govorio da su slike vridnije ako ja iz moje duše radim. I dok je on bio živ uvik sam tako radila".

Nakon programa otvorenja prikazan je dokumentarni film o životu i radu Cilike Dulić, autora Rajka Ljubića, kada su gledatelji mogli na jedan drugi način upoznati njezin umjetnički rad. Film se može pogledati u prostoru Galerije u Tavankutu, tijekom mjesec dana koliko će izložba trajati.

Izložbu su već pogledali i učenici sedmog i osmog razreda iz tavankutske Osnovne škole "Matija Gubec" uz pratnju profesorice hrvatskog jezika Marine Balažev i ravnateljice Stanislave Stantić Prćić, a sam posjet izložbi rezultirao je pismenim radovima koji se tematski oslanjaju na slike, motive i lik slikarice Cilike Dulić.

Tekst i fotografije: Ivica Dulić

Izložba slika naivne slikarice Cilike Dulić u Tavankutu

plakatCilika-mU povodu osamdesetog rođendana subotičke naivne slikarice Cilike Dulić Kasiba, Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organiziraju večer posvećenu njezinom stvaralaštvu, koja će biti održana u subotu, 24. studenoga 2012. godine, s početkom u18 sati, u prostorijama Galerije u Tavankutu.

Tom će prigodom biti otvorena i izložba slika Cilike Dulić, a tijekom večeri bit će prikazan i dokumentarni film o njezinom životu i radu, autora Rajka Ljubića.

Program izložbe sljedećih tjedana uključit će i upoznavanje učenika tavankutske osnovne škole sa stvaralaštvom ove slikarice, koji će u okviru nenastavnih školskih aktivnosti posjetiti izložbu.

Izložba će se moći posjetiti do 24. prosinca 2012. godine.

Izložba slika u Dugom Selu

Jedinstvena izložba slika koje su u tehnici slame izradile članice HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta, sela pokraj Subotice, bila je izložena u prostoru Pučkog otvorenog učilišta od 9. do 12. studenog u Dugom Selu. Članovi ovog Društva nastupali su na dugoselskoj smotri folklora izvevši bunjevačke plesove a njihove članice -  slikarice na slami tzv. slamarke, izložile su svoje reprezentativne radove.

Izložbu je otvorio zamjenik dugoselskog gradonačelnika Ivan Gereci koji surađuje s ovim Društvom. O njegovanju bogate narodne umjetnosti bunjevačkih Hrvata koji žive na sjeveru Bačke nadahnuto je govorio predsjednik HKPD-a Ladislav Suknović. Izložbena postava specifičnih motiva i tema iz života tamošnjih Hrvata izrađena je  od slame s izraženim reljefnim oblicima. Taj oblik naivne umjetnosti i vještine  uvelike je zaokupio   pozornost dugoselskih posjetitelja koji su je, iako u prekratkom vremenu, mogli razgledati prigodom obilježavanja dana našega Grada.

Službene stranice Grada Dugo Selo

Bogatstvo različitosti

Donji Tavankut predstavljen na web stranici projekta "Bogatstvo različitosti". Posjetite link: www.bogatstvorazlicitosti.com/top-sela/donji-tavankut/index.1.html

Dunavski turistički Klaster Istar21 u saradnji sa Vladom Vojvodine realizuje projekat "Bogatstvo različitosti". Ovaj projekat ima za cilj da kroz razvoj multikulturalne ture kroz Vojvodinu i Podunavlje predstavi ovaj deo Evrope kao jedinstven turistički proizvod. Putem konkursa koji je otvoren do 20. juna 2011. godine izabraće se 10 sela duž Dunava u Srbiji koja će ući u ovaj projekat i sa kojima će se narednih godinu i po dana raditi na razvoju i promociji. Ova sela će se u svakom smislu pripremiti za dolazak turističkih grupa, kako bi sa ponosom predstavili svoje kulturno nasledje, običaje, tradiciju, stare zanate, autentične lokalne proizvode i što je najvažnije - svoje ljude! Jer danas moderni turisti očekuju ne samo da posećuju stare crkve i manastire, spomenike, i sl., već i da imaju prilike da se druže sa ljudima i da u direktnoj komunikaciji upoznaju njihov način života i uče njihovim veštinama, usput uživajući u autentičnim gastronomskim specijalitetima, u tradicionalnoj muzici i folkloru. Uz ovakav "proizvod" promovisaćemo i vinske puteve, manastire, salaše, banje, manifestacije i druge turističke sadržaje, a ideja je da ovako kreiran turistički proizvod omogući dolazak turista u naša sela tokom cele godine. Kulturno i prirodno bogatstvo kojim raspolažemo svakako je nepoznato za evropske i svetske turiste, a promocija multikulturalnosti može doprineti formiranju brenda celog područja i njegove prepoznatiljvosti na tržištu. Da bi bila spremna za turiste, odabrana sela treba da imaju i odgovarajuću infrasturkturu. Da bi se navedeno ispunilo odabrana sela će imati malu prednost u odnosu na druga sela u budžetu Vojvodine za sledeću godinu, ali će se kroz projekat nosioci razvoja turizma ovih sela i obučiti kako da konkurišu za sredstva iz fondova EU. Realizacijom ovog projekta konkursom odabrana sela dobiće veliki zamah u razvoju. Kroz ovaj projekat treba da se obezbede uslovi za nova radna mesta u selima, stimulišu mladi, žene i ostali nezaposleni da ostanu u ruralnom području i doprinesu razvoju svojih opština, pospeši plasman lokalnih proizvoda i podigne svest seoskog življa o neophodnosti očuvanja životne sredine. Sva sela koja su specifična po kulturi i tradiciji svog stanovništva mogu biti kandidati za ovo veliko takmičenje! Osnovni uslov je da se sela kandiduju. Sela mogu kandidovati opštine, turističke organizacije ili društva, mesne zajednice i nevladine organizacije. Više o projektu, uslovima i kriterijumima za odabir sela možete saznati na sajtu www.istar21.rs

Međunarodni dan seoskih žena

Pozivamo Vas da prisustvujete svečanom programu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana seoskih žena u nedjelju 14.10.2012. godine u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Donjem Tavankutu, Marka Oreškovića br. 3, s početkom u 18.00 sati i podržite afirmaciju stvaralačkog potencijala i aktivizma seoskih žena u Vojvodini. Manifestacija je posvećena predstavljanju stvaralačkih potencijala i proizvoda seoskih žena u Vojvodini, prije svega autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata koji afirmiraju tradiciju i bogato kulturno naslijeđe vojvođanskog višenacionalnog ambijenta
Program:
18.00 sati otvorenje izložbe slika od slame u prostorijama Galerije u Donjem Tavankutu,
19.00 sati Kulturno-glazbeni program u Domu kulture u Donjem Tavankutu na kojem će nastupiti:
Tamburaški sastav HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta,
Tamburaški sastav "Đurđinske cure" iz Đurđina i
Izvorna ženska pjevačka skupina "Kraljice Bodroga" iz Bačkog Monoštora.

Bogatstvo Različitosti Vojvodina

 

Izložba kruna od slame

U organizaciji Gradskog muzeja i HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta, jučer je u izložbenoj sali Gradske suvenirince u prizemlju Gradske kuće, otvorena izložba kruna od slame. Autorica izložbe je slamarka Jozefina Skenderović, a izložba će trajati do 27. 08. 2012. Jozefina Skenderović je slamarka koja se poslednjih 30-ak godina bavi stvaralaštvom u tehnici slame. 
http://www.youtube.com/watch?v=zLP-UR114OE

U Tavankutu priređena tradicijska zahvala Bogu za novi kruh

Marija Matković, 23.07.2012. Radio Subotica


Rad slamarki na Koloniji naive u tehnici slame u Tavankutu završen je prošle subote, prigodom čega je već tradicionalno upriličen i svečani program, koji su priredili članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta. U sklopu programa posjetitelji su također imali priliku vidjeti izložbu radova s Radionice starih zanata, koja je u petak održana u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame, gdje su svoje umijeće u ručnoj izradi predmeta pokazali Ivan Piuković iz Subotice, koji je demonstrirao izradu zvečki, potom Ekološki forum žena iz Starog Žednika predstavio se tradicionalnim vezom - šlingom, članice Slamarske sekcije HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta pokazale su rad u tehnici slame, a obućar Vlado Kuntić iz Sombora prikazao je način izrade muških čizama i papuča od kože. Poneki od ovih predmeta, kao dio kulturnog naslijeđa, nalaze svoje mjesto na tržištu suvenira, međutim, neki još uvijek imaju i uporabnu namjenu, poglavito u kulturno-umjetničkim društvima. Tako, primjerice, Ivan Piuković, zvečke prodaje udrugama koje se bave folklornom tradicijom u Republici Hrvatskoj: "Zvečke sam počeo izrađivati prije 20-tak godina. Nije ih teško napraviti, ali je vrlo bitan zvuk, kao i materijal, koji je u osnovi mesing, odnosno legura cinka i bakra. Poglavito zvečke radim za Hrvatsku, gdje su bunjevački plesovi vrlo popularni, a oni se nikako ne mogu zamisliti bez zvečki. Osim toga, radio sam zvečke i za BiH, Sloveniju, a neke su se našle i u Kanadi i Australiji. Godišnje napravim oko 20 pari zvečki, a jedan par staje 25 eura, što mnogi kažu da je prilično jeftino, ali tako nastojim udovoljiti i sebi i kupcima. Dakle, u biti se od ovoga zanata ne može živjeti, ali dobro dođe kao dodatna zarada." Prilikom zatvaranja Kolonije predstavljeni su ovogodišnji bandaš i bandašica - Anita Kolar i Tomislav Tumbas, kojima je uručena kruna od slame, koju kao simbol tavankutske Dužijance, svake godine izrađuje voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović. Ona kaže da je Kolonija protekla u druženju ali i radnoj atmosferi, koja će uroditi novim slikama od slame: "Tijekom rada na Koloniji smo se družili i bilo nam je vrlo lijepo, ali i poučno, jer svake godine razmjenjujemo iskustva i naučimo ponešto novoga. Sudjelovalo je 26 slamarki i nekoliko djece. Motivi na slikama su tradicionalni, mada je bilo i nekih novih ideja, što će se moći vidjeti na izložbi slika s ovogodišnje Kolonije, koju ćemo prirediti 10. kolovoza, u predvorju Gradske kuće, s početkom u 19 sati. Što se tiče kruna od slame, koje posljednjih godina izrađujem i za gradsku dužijancu, one se međusobno razlikuju po pletivu i ukrasima. Na mojim krunama neminovno je da budu ukrašene žitom, te se tako i na kruni za ovogodišnju tavankutsku dužijancu nalaze žito i suncokret, plodovi zemlje za koje zahvaljujemo Bogu", navela je voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović, a tavankutska kruna moći će se vidjeti na njezinoj samostalnoj izložbi kruna i perlica od slame, koja će biti održana u petak, 27. srpnja, s početkom u 19 sati, u Suvenirnici ispod Gradske kuće. XVII. Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame zatvorio je predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" Ladislav Suknović, izrazivši zadovoljstvo odzivom sudionica ovogodišnje Kolonije, čiji se rad, kako je najavio, u narednom razdoblju planira još više promovirati kroz različite projekte. Tijekom večeri upriličena je i projekcija filma redatelja Branka Ištvančića "Od zrna do slike", koji je ovom prilikom premijerno prikazan u Tavankutu, gdje je i snimljen veliki dio ovoga dokumentarca o umjetnosti u tehnici slame. Podrijetlom Tavankućanin, Branko Ištvančić kaže da mu je inspiracija za film, koji je posvetio svojim roditeljima, bilo njegovo rodno mjesto, koje je nadaleko poznato upravo po slikama od slame. "Bilo mi je vrlo važno da ne prikažem naše ljude i naš kraj kroz folklor, već kroz nešto što je, ne samo zanimljivo, nego je i fenomen. Slike od slame i naše slamarke su fenomen i ne predstavljaju folklor, već kulturnu baštinu kojom su, po mom mišljenju, zadužile cijeli svijet. Neki najveći stručnjaci su rekli da je umjetnost u tehnici slame nešto što nigdje na zemaljskoj kugli ne postoji, osim u Tavankutu. Najveće svjetske institucije za slamu, kojima sam proslijedio svoj film, reagirale su sjajno i odlučile 2014. godine održati Svjetski festival slame u Tavankutu, gdje bi se okupilo desetak najvećih svjetskih stručnjaka za umjetnost u tehnici slame", ističe Branko Ištvančić. Film "Od zrna do slike" sniman je pet godina, i to na različitim lokacijama u Tavankutu, potom u Subotici, Maloj Bosni, Starom Žedniku, te u Italiji, budući da je 1964. godine tijara izrađena od slame, darovana Papi. Branko Ištvančić naveo je da je tijekom snimanja imao veliku potporu mještana Tavankuta, članova HKPD-a "Matija Gubec", Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i samih slamarki, koje su napose i glavne protagonistice njegova dokumentarca. Osim njih, u filmu se pojavljuju i vrsni poznavatelji slamarstva i kulturne baštine ovoga kraja - Bela Duranci, Naco Zelić, Ivo Škrabalo i Andrija Kopilović. Film je proljetos prikazan na festivalu "Zagrebdox", gdje je izazvao oduševljenje Ištvančićevih kolega i ostale publike, a pristigli su i prvi pozivi na brojne međunarodne festivale. U znak zahvale Bogu za urod pšenice, u Tavankutu je jučer održana Dužijanca, koja je započela misnim slavljem u crkvi, gdje se okupilo mnoštvo vjernika, kao i djece i mladih u narodnim nošnjama, predvođeni bandašem i bandašicom. Misno slavlje predvodio je vlč. dr. Marinko Stantić, koji je u prigodnoj propovijedi naglasio važnost prepoznavanja Božjih darova, na kojima bi, kako je istaknuo, vjernici trebali svakodnevno zahvaljivati. Proslava svršetka žetve nastavljena je navečer uz ples i pjesmu u već tradicionalnom Bandašicinom kolu.

Kolonija naive u tehnici slame

Dvadeset i sedmi Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut 2012., počinje u petak, 13. 07., u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame, u Donjem Tavankutu, ulica Marka Oreškovića br. 3, s početkom u 19.30. Tom će prigodom biti otvorena izložba slika nastalih na XXVI. Sazivu. Što se tiče rada slamarki, one će u subotu, 14. 07., od 7 do 12 sati, u okviru Natjecanja risara, koje će se održati na salašu Martina Gabrića u Gornjem Verušiću, izrađivati starinske perlice od slame. Od nedjelje do srijede, 15. i 18. 07., od 9 do 18 sati, planiran je rad slamarki u prostoru OŠ "Matija Gubec" u Tavankutu, a u četvrtak, 19. 07., one će svoje umijeće prikazivati na trgu ispred Gradske kuće, i to od 16 do 19 sati. U petak, 20. 07., nastavljaju s radom, od 9 do 12 sati, u spomenutoj osnovnoj školi, od 16 do 20 sati, održat će se radionice "Očuvanje starih zanata" i to u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame, gdje će u 20 sati biti svečana večera. U subotu, 21. 07., u 20 sati, u Galeriji će biti otvorena izložba radova s radionice, a u 20.30 je kulturno-glazbeni program, proglašenje bandaša i bandašice ovogodišnje Dužijance, te zatvaranje XXVII. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame. U nedjelju, 22. 07., u 10.30, u crkvi "Presvetog Srca Isusovog" u Tavankutu, održat će se sveta misa, te proslava Dužijance, a u 20 sati je Bandašicino kolo.

Izložba slika "Poetika krhke ljepote slame" u Zagrebu

U prostorijama Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu svečano je 11. lipnja 2012. godine otvorena izložba slika "Poetika krhke ljepote slame", u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut.

Pozdravnu riječ je održala Katarina Fuček, ravnateljica HMI-a, koja je naglasila kako je izložba slika od slame samo jedan segment tradicijske kulture vojvođanskih Hrvata, a tradicijska kultura predstavlja most između Hrvata u Vojvodini i Hrvata u matičnoj državi, te ustvrdila da Hrvatska matica iseljenika već preko 60 godina učvršćuje te mostove na različite načine.

"Tradicijska kultura se može promatrati iz više aspekata, puno dublje od nekih koji ju omalovažavaju kao dio folklora, nečeg manje vrijednog. Tradicijska kultura je zapravo temelj našeg identiteta, to je naša bit, to smo zapravo mi. To je ono gdje smo se rodili, rasli, izgovorili prve riječi, gdje smo spoznali svoju naciju i njezine vrjednote te govorili našim, hrvatskim jezikom i ostali Hrvati. Znam da su se preko vaših leđa prelamale različite povijesne okolnosti, no isto tako znam da ste ostali snažni u očuvanju vlastitog identiteta. Ova izložba koju večeras otvaramo potvrda je vaše tradicijske kulture, jer žito u Vojvodini nije samo hrana, ono je simbol opstanka, metafora onoga što je Vojvodina u svojoj suštini. Slamu i slike od nje, kao metaforu i poetiku duše, treba čuvati, treba pokazivati i, naravno, njima se ponositi", rekla je ravnateljica Fuček, dok je Ljerka Alajbeg, generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici, ustvrdila da je ponosna što je Republika Hrvatska prepoznala vrijedan rad i upornost u očuvanju hrvatske kulturne baštine vojvođanskih Hrvata, pogotovu zbog činjenice što na tim, rubnim prostorima to nije uvijek lako.

izlozbaslamazg2012-2-m

"Hrvatima u Vojvodini nije lako sačuvati svoj identitet jer su trajno izloženi asimilaciji, a nedavni rat rezultirao je masovnim egzodusom Hrvata iz svoje postojbine. Brojni su problemi s kojima se ta zajednica susreće, ali to je polje koje svi moramo orati, probleme rješavati, a i mi smo tamo iz toga razloga, za dobrobit vojvođanskih Hrvata", rekla je konzulica Alajbeg.

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je dio kulturnog stvaralaštva vojvođanskih Hrvata ponovno vidljiv u kulturnom prostoru Hrvatske, te naglasio kako je slamarska umjetnost specifična u svijetu, te da je na svojevrstan način postala zaštitni znak te sredine.

Žigmanov je iskoristio prigodu i javno zahvalio predsjedniku Josipoviću na dodijeljenim poveljama vojvođanskim Hrvatima te ustvrdio kako ta povelje zapravo imaju dimenziju zaštite, povećanja sigurnosti, osjećanja veće slobode i spremnosti većeg broja ljudi da čuvaju svoj nacionalni identitet.

Posljednji je govornik bio Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a "Matija Gubec".

izlozbaslamazg2012-3-m

"Sve žene, djevojke, mladići i muževi, sve 'majke' i 'dide', svi naši članovi i članice, njihove priče i životi, utkani su u ove predivne slike uspomena i vječnosti", istaknuo je Suknović, govoreći o "osobnosti umjetničkog stvaranja koje je prepoznatljivo u svoj veličini samozataje i sjaju zlatnog pletiva". Jer Tavankut, dodao je, "nije mjesto sa zemljopisne mape, to je dom koji svakog posjetitelja ugosti srdačnošću domaćinskog dočeka i toplinom majčinske nježnosti. I mi smo večeras ovdje, jer znamo da smo među svojima i da nam je tu dom. Na koncu, dok iznova budete promatrali ove slike, siguran sam da ćete u njima čuti ove prijateljske riječi i osjetiti našu želju darivanja najvrjednijeg blaga stoljećima čuvanog na 'pisku' tavankutskog prostranstva. Tamo je naš dom, tamo su vaši prijatelji", poručio je Suknović otvorivši izložbu koja se mogla pogledati do 25. lipnja.

Program otvaranja izložbe slika "Poetika krhke ljepote slame" vodila je Marija Hećimović, a u glazbenom dijelu programa nastupila je Dragana Ištvančić, mezzosopran.

Tekst: Zlatko Žužić
Fotografije: Hrvoje Salopek

izlozbaslamazg2012-4-m

XVII. festival Djeca su ukras svijeta

Osobita nam je čast pozvati Vas, na XVII. Festival dječjeg folklora pod nazivom "Djeca su ukras svijeta" koji će se održati u nedjelju 10.06.2012. godine u Domu kulture u Tavankutu. Na ovoj manifestaciji koja je od pokrajinskog značaja nastupiće oko 10 društava, pripadnika nacionalnih manjina u Vojvodini. Svečani program bi započeo u 18,00 sati u dvorani Doma kulture u Tavankutu ul. Marka Oreškovića br. 10.

Tavankućani na festivalu "Pokreni se, upoznaj Srbiju"

U Beogradu, od 20. - 23.04.2012. godine, u Domu sindikata održan je festival domaćeg turizma "Pokreni se, upoznaj Srbiju". Ovaj festival je dio kampanje "Pokreni se!", koju već dvije godine sprovodi udruga "Moja Srbija". Prema riječima organizatora, ovim projektom žele upoznati građane sa konkretnim destinacijama i manifestacijama u Srbiji koje bi svatko trebao posjetiti. Cilj samoga projekta je da Srbija bolje razvije i primjerenije iskoristi svoje turističke kapacitete i da poboljša svoju kulturno-zabavnu ponudu za domaće i goste iz inozemstva. Tavankut je jedno od 14 najturističkijih sela, prema projektu "Bogatstvo različitosti" provedenom od strane Klaster Istar 21. Iz tog razloga, članice slamarskog odjela Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec" Tavankut, Jozefina Skenderović i Sanda Benčik, sudjelovale su na festivalu u Beogradu. Na svom štandu, predstavile su se predmetima od slame i nekim tradicijskim jelima. "Svaka manifestacija i naše predstavljanje Tavankuta široj javnosti je od velikog značaja. Kao i do sada, imali smo prigodu sresti mnoge koji do sada nisu upoznali rad sa slamom. Ljudi su nam prilazili sa oduševljenjem i postavljali nam tisuće pitanja" rekla je Sanda i kroz smijeh dodala da su izrazi zbunjenih lica bili zanimljivi jer je jako mali broj ljudi uopće i mogao povjerovati da su svi ti predmeti izrađeni od slame. "Nekoliko žena nas je upitalo da li su jaja od drveta i kako se pravi "prah" od slame", dodala je ona. Predstavljanje Tavankuta na ovom festivalu, je još jedno u nizu uspješnih predstavljanja.

"Slama" oduševila Splićane
Hrvatska riječ, 04.04.2012. 12:08 - Kulturni brend vojvođanskih Hrvata predstavljen u srcu Dalmacije

U splitskoj knjižnici otvorena izložba radova nastalih u tehnici slame, čime se nastavlja rad ZKVH-a na prezentaciji kulture ovdašnjih Hrvata u matičnoj državi

Izložbeni prostor Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, zasjao je 2. travnja zlatnim bojama slame, materijala gotovo nepoznatog Splićanima, a koji ih je oduševio kako na slikama tako i na predmetima koji su prigodno izloženi u povodu Uskrsnih blagdana. U ime domaćina izložbe, Gradske knjižnice Marka Marulića i Hrvatske matice iseljenika, posjetitelje su pozdravile Ingrid Poljanić i Branka Bezić Filipović, upoznavši prisutne s okolnostima koje su dovele izložbu slika od slame u Split. "Prigodom našeg posjeta Subotici, kada smo u lipnju prošle godine subotičkoj publici prikazali izložbu '100 godina Duje Balavca', vidjeli smo u prekrasnom prostoru Gradske kuće i radove od slame. To nas je toliko oduševilo da smo poželjeli vidjeti ih u Splitu. A naš prostor je ove slike uspio lijepo prikazati kako posjetiteljima na otvorenju izložbe tako i onima koji će nam do 14. travnja tijekom trajanja izložbe prolaziti njime", rekla je na otvorenju u ime Gradske knjižnice organizatorica kulturnih aktivnosti Ingrid Poljanić.

Divan uvod u veliki blagdan
Hrvatska riječ, 28.03.2012 10:28 - Uskrsna izložba slamarki i "likovnjaka" u vestibilu subotičke Gradske kuće

Likovno-slamarski odjel HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta i Likovni odjel HKC-a "Bunjevačko kolo" iz Subotice, priredili su devetnaestu po redu Uskrsnu izložbu, koja je otvorena u utorak, 27. ožujka, u predvorju Gradske kuće. Osim tavankutskih slamarki, koje se ovim dana mogu pohvaliti solidnom popularnošću (na HRT je iste večeri prikazan dokumentarac "Od zrna do slike", a u utorak izlažu u Splitu) i subotičkih slikara-amatera iz "Kola", svoje radove ovom prigodom predstavile su i članice kreativne sekcije MZ "Centar 3" te pojedinci koji izrađuju rukotovorine. Kao i uobičajno, ovim prigodnim bazarom dominirale su pisanice realizirane u različitim tehnikama.Nazočne je ispred organizatora pozdravila slamarka Jozefina Skenderović, a izložbu je otvorio Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta.Uskrsna izložba u vestibilu Gradske kuće u Subotici, koja je inače i prodajnog karaktera, može se pogledati do srijede 4. travnja, u vremenu od 10 do 20 sati. 
D.B.P.
Opširnije u tiskanom izdanju

Tavankut ima kvalitetnu ponudu ruralnog turizma
Hrvatska riječ, 27.03.2012 10:52 - Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta

Turistička ponuda Tavankuta predstavljena je na nedavno održanom sajmu turizma u Berlinu

HR: HKPD "Matija Gubec" i Tavankut su se nedavno predstavili na više prestižnih sajmova turizma u zemlji i inozemstvu - u Beogradu, Budimpešti, Berlinu. Što su podrazumijevali vaši nastupi, koliko ste zadovoljni njima i jesu li oni rezultirali nekim konkretnim dogovorima? 

Važnost sudjelovanja na navedenim sajmovima je velika, ne samo za naše Društvo i Tavankut, nego i za cijelu zajednicu. Ovo je bila jedinstvena prigoda, na ovako prestižnim sajmovima, predstaviti dio kulturne baštine hrvatske zajednice, a mislim da je ovo veliko dostignuće za Tavankut. 
Na sajmu turizma u Beogradu bili smo gosti na štandu Turističke organizacije grada Subotice, čime smo učinili atraktivnijim predstavljanje turističkih potencijala Grada Subotice. Na sajmu turizma u Budimpešti nastupili smo skupa s još nekoliko sela u okviru projekta "Bogatstvo različitosti" na štandu Turističke organizacije Vojvodine, a na sajmu u Berlinu na štandu Turističke organizacije Srbije, opet u okviru predstavljanja projekta "Bogatstvo različitosti".
Moram reći da smo na svim sajmovima bili vrlo zapaženi. Osim vizualnog predstavljanja, o čemu se jako vodilo računa, nastupili smo s promo materijalima tiskanim na mađarskom, njemačkom i engleskom jeziku, tako da je svaki zainteresirani posjetitelj mogao dobiti osnovne informacije o nama i našim ponudama. Naravno, izložili smo  suvenire, slike i predmete od slame te organizirali radionice izrade slika i predmeta od slame.
Bila je to prigoda upoznati se s domaćim turističkim djelatnicima, ali i s turističkim predstavnicima iz zemalja u regiji, koji nam, najrealnije, mogu pripomoći u privlačenju turista. Razgovore smo vodili i na razini zajedničkog nastupa 14 najspremnijih sela za prihvat turista, potom oko plasmana naših suvenira od slame, pa sve do konkretnih ponuda i povezivanja s tour-operatorima i turističkim agencijama.
Iako smo priču o ruralnom turizmu ozbiljnije započeli koncem prošle godine, konkretna interesovanja postoje, a ozbiljniju konkretizaciju naših očekivanja možemo očekivati naredne godine.
Zvonko Sarić
Opširnije u tiskanom broju

Film "Od zrna do slike" premijerno emitiran na HRT-u

Dokumentarni film "Od zrna do slike" premijerno je emitiran na programu HRT-a u utorak 27. 03. 2012. u 23.40 sati. U filmu sudjeluju članovi HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta.

Hrvatske umjetnice na sjeveru Vojvodine, tzv. slamarke, nešto su poput zaboravljena čuda. Pletući slamu na lijep i poetski način opisuju svoj teški usamljenički život na malenom imanju - salašu s kućom usred beskrajne, zlatne Panonske ravni s nekoliko stabala i neizostavnim bunarom. Vrlo česti motivi malene su katoličke crkve i kršćanski simboli, ali i mnogobrojni svjetovni motivi. Na međunarodnoj izložbi naivne umjetnosti u Moskvi 1976. godine Ana Milodanović osvojila je zlatnu medalju za svoj rad od pletene slame, a Kata Rogić imala je izuzetnu čast darovati svoj rad papi Pavlu VI. u Vatikanu.

Dokumentarni film Od zrna do slike istražuje kulturu i umjetnički izričaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. Fokus filma je na slamarkama, bačkim narodnim umjetnicama koje su svoj idealni medij pronašle u slami iz koje su stvarale slike, skulpture i različite predmete. Film oslikava povezanost njihove svakodnevice i umjetničkog izričaja, njihov specifični socijalni i nacionalni položaj, a protagonosti filma su istaknute slamarke Ana Milodanović i Jozefa Skenderović, povjesničar umjetnosti Bela Duranci, svećenik Andrija Kopilović te publicist Naco Zelić

Kroz niz razgovora i autentičnih snimki, film ukazuje na osmaljenost pripadnika hrvatske zajednice u Vojvodini i potiče potrebu obnavljanja ove vještine i kulturne baštine koja postupno nestaje. Jedan od protagonista Ištvančićeva filma je i Ivo Škrabalo, nedavno preminuli hrvatski filmski kritičar, povjesničar i redatelj, koji je 1971. godine na istu temu snimio istaknuti dokumentarac Slamarke divojke, po nekima i jedan od najboljih hrvatskih dokumentarnih filmova.

Autor filma Branko Ištvančić, redatelj igranih (Duh u močvari, 2006.) i nagrađivanih dokumentarnih filmova (Plašitelj komorana, 1998.), koji je inače i sam rodom iz Subotice gdje se odvija značajan dio filma, veliku je pozornost usmjerio na poetsku atmosferu i vizualno. Poseban naglasak stavljen je na kompoziciju kadra, njegovu puninu sadržajem i značenjem, kolorističku autentičnost i likovnost, baš kao i na same divojačke slike. Poruka je jasna: život i umjetnost ovdje nisu odijeljeni već čine jedan život.

Premijera i prvo prikazivanje filma Od zrna do slike, dugometražnog dokumentarca o vojvođanskim slamarkama, održano je u sklopu osmog izdanja festivala ZagrebDox gdje je film uvršten u službeni program u Regionalnu konkurenciju festivala. Festivalsku premijeru uveličali su svojim prisustvom ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violić, konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, delegacija najviših predstavnika hrvatske manjine u Srbiji i mnogobrojni drugi hrvatski kulturni i politički dužnosnici.


Izložba slika od slame u Splitu

U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u ponedjeljak, 2. travnja 2012. godine bit će otvorena izložba slika od slame iz bogatog fundusa Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame.

Ova je izložba dio programskih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata kojima se široj javnosti predstavlja rad Kolonije naive u tehnici slame, a u povodu pedesete obljetnice nastanka prve slike od slame i organiziranog rada u umjetnosti u tehnici slame, kao i dobivanja Povelje Republike Hrvatske za ovaj rad, koju je osnivaču kolonije, društvu "Matija Gubec" dodijelio hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović.

Suorganizatori izložbe su podružnica Hrvatske matice iseljenika Split, Gradska knjižnica Marka Marulića Split i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut.

Izložba će se moći pogledati do 14. travnja.

slame split 2

In memoriam: Jasna Balažević (1944.-2012.)


Nakon kratke i teške bolesti, u Zagrebu je 17. siječnja 2012. godine preminula Jasna Balažević, jakim nitima vezana uz Tavankut i bunjevačke Hrvate, a želja za povratkom rodnoj zemlji ispunjena joj je vraćanjem zemnih ostatak u obiteljsku grobnicu u Tavankutu 24. ožujka.

Rođena je u Subotici 14. listopada 1944., a odrasla u Tavankutu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za arheologiju, te bila prvom Bunjevkom arheologinjom. Cijeli radni vijek bio joj je vezan za zaštitu spomeničke baštine. Slovila je za stručnjakinju zavidne razine. Uz to imala je i svoju drugu a vjerujemo još i veću ljubav - Tavankut , u koji je redovito dolazila cijeli život i, usprkos teškoj bolesti, sve do svojih posljednjih dana. Znala je reći "moram ići napuniti svoje baterije". Kroz Tavankut je gajila i svoju veliku sklonost prema našem Društvu "Matija Gubec" koju su joj usadili roditelji Maca i Željko Balažević, pripadnici grupice entuzijasta osnivača Društva. Sve što je vezano za njezino bunjevačko porijeklo bilo joj je iznimno važno, dobro je poznavala do u tančine sve što je vezano za nas Bunjevce, sve bunjevačke adete a divanila je ikavicu kao da i nije očla iz Tavankuta, a zapravo je najveći dio života provela u Zagrebu. Od osnutka je bila aktivni član Udruge vojvođanskih i podunavskih Hrvata u Zagrebu.

Poštovana Jasna, čvrsto vjerujemo da će Ti Bog udijeliti trajnu radost. Svojom si dobrotom to zaslužila. Sretni smo što se ispunila Tvoja želja da budeš sahranjena u Tavankutu, mjestu u kojem si, kako si govorila, "jedino bila sritna". Čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

HKPD "Matija Gubec", Tavankut

Trag u prostoru: Snovi od slame
Emitirino na programu RTS 2, u nedjelju 25.03.2012. u 13 sati

Na Severu Bačke, postoji jedno malo pitomo, ravničarsko selo, 17 kilometara udaljeno od Subotice, u kome živi skupina Bunjevaca, Tavankut, u kome se umetnost otkriva kao oblik života u slami

U Tavankutu se može mnogo toga videti, ali i naučiti šta je to đuga, dolaf, lubura, drvenac, kuružnja, možete da naučite da roljate, odnosno peglate na starinski način sa decom iz škole. Probati krafne i fanake, domaću višnjevaču i zamedljanu rakiju, a tu su i vredne slamarke da vas upute u tajne pravljenja slika u tehnici slame. Od nastanka prve slike od slame prošlo je pola veka. No, činjenica je da je slamarstvo od samog početka privuklo pažnju javnosti, etnologa kao i istoričara umetnosti. Kao likovna pojava je postalo tema o kojoj se pisalo, nekada pomalo romantičarski, nekada s više ili manje kritičkim osvrtom, ali slike od slame su prešle put od salašarskih i seoskih kuća i stigle do izložbenih dvorana, mnogih galerija, muzeja i kolekcionara. "Proputovala sam ceo svet, ali ovako nešto nigde videla nisam", rekla je Veronica Main iz Engleske, svetski priznati stručnjak za slamarstvo i kustos Muzeja Slame u Londonu, kada je 2001. godine bila u Tavankutu. U knjizi "Krhka Lepota trajna vrednost" Bela Duranci, istoričar umetnosti ovako opisuje njihov rad..." poštujući dostojanstvo slame kao materijala, prilagođavaju svoj iskaz prirodi i mogućnostima jedinstvenog "paorskog zlata". Nešto slično se radi u Mađarskoj, ali ni blizu ovdašnjem maštovitom pristupu. Vredne bunjevačke žene su slami dale status umetnosti, stvarajući od nje čudesne slike iz života, a sam likovni izraz duboko je ukorenjen u prošlost ali i sadašnjosti.
Autor i urednik: Milica Barjaktarević
Snimatelj: Gojko Despotović

Tavankut predstavljen na Sajmu turizma u Berlinu
Radio Subotica, Program na hrvatskom jeziku, Marija Matković, 15.03.2012


Turistička ponuda Tavankuta predstavljena je na nedavno održanom Sajmu turizma u Berlinu, gdje su predstavnici ovoga sela imali priliku brojnim posjetiteljima pokazati autentične proizvode svoga kraja, prije svega suvenire i slike izrađene u tehnici slame, po čemu je Tavankut već odavno prepoznatljiv, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Sudjelovanje predstavnika Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" i Galerije slika od slame iz Tavankuta na berlinskom Sajmu turizma, omogućeno je zahvaljujući prošlogodišnjem projektu klastera Istar 21 "Bogatstvo različitosti", u sklopu kojega je Tavankut izabran među 14 najturističkijih sela u Vojvodini, koja u predstojećem razdoblju trebaju postupno razviti svoju turističku ponudu i postati sastavni dio domaćeg turističkog tržišta. Budući da je Tavankut od strane stručnoga povjerenstva, ali i turista, ocijenjen kao selo s najjačim brendom prepoznatljivosti, a to je upravo rad u tehnici slame, Klaster Istar 21 omogućio je njegovo predstavljanje na nedavno održanim sajmovima u Novom Sadu, Beogradu, Budimpešti, te u Berlinu, za koji je na njemačkom jeziku tiskan i promidžbeni materijal o Galeriji slika od slame u Tavankutu. Predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" Ladislav Suknović, rekao je da je berlinski Sajam turizma bio odlična prigoda, kako za izravno privlačenje njemačkih turista, tako i za uspostavljanje kontakta s domaćim turističkim organizacijama i agencijama, koje bi ubuduće mogle organizirati dolazak turista u Tavankut: "Moram reći da je za nas ovaj sajam bio vrlo zanimljiv, jer se Tavankut po prvi puta imao priliku predstaviti na jednom ovako velikom i značajnom sajmu turizma. Naša ciljna skupina bili su poglavito njemački turisti, koji pokazuju najveći interes za dolazak u Vojvodinu. Već postoje organizirane skupine turista koji iz Njemačke dolaze u Vojvodinu i Srbiju, te nam je cilj da tijekom njihova višednevnog boravka u našoj zemlji, među ostalim, posjete i Tavankut." Suveniri i slike od slame nisu jedino što Tavankućani žele ponuditi svojim gostima. Namjera je u turističku ponudu ovoga sela uvrstiti i kulturno-zabavni program sastavljen od tamburaške glazbe i narodnih plesova specifičnih za sjever Bačke, potom gastronomsku ponudu, a vremenom osposobiti i odgovarajuće smještajne kapacitete, pojašnjava Ladislav Suknović: "Za početak će smještajne kapacitete biti male, ali se nadamo da bi ih do kraja ove godine mogli povećati kako bismo bili u mogućnosti ponuditi noćenje za skupinu od 50-tak turista. Gosti će biti smješteni u prostorije HKPD-a 'Matija Gubec', potom u istoimenoj mjesnoj školi, čije će prostorije biti uređene za prihvat gostiju, a također namjeravamo animirati i pojedince u Tavankutu, koji imaju mogućnosti i volje uključiti se u ovu turističku priču, kako bismo upotpunili smještajnu ponudu našega sela." Osim Tavankuta, u Berlinu su se na štandu Turističke organizacije Srbije predstavila i vojvođanska sela Banoštor, Golubinci, Selenča i Turija. Što se daljnje turističke promidžbe Tavankuta tiče, u naznakama je već i sljedeća postaja predstavljanja njegovih turističkih potencijala, a to je Sajam turizma u Sloveniji.

Ištvančićev film o slamarkama na Zagrebdox-u


Na osmom Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma "Zagrebdox", u četvrtak (1.3.2012.) je u Zagrebu premijerno prikazan film redatelja Branka Ištvančića, rodom iz Tavankuta, "Od zrna do slike", koji je svrstan u Regionalnu konkurenciju festivala. Film istražuje kulturu i umjetnički izričaj Hrvata - Bunjevaca u Vojvodini. Fokus filma je na slamarkama, narodnim umjetnicama koje su slobodno vrijeme provodile u osmišljavanju i izradi slika od slame. Također se prikazuje poveznica njihove svakodnevnice i umjetničkog izričaja, njihov specifični socijalni i nacionalni položaj. Branko Ištvančić se zahvalio svim gostima na odazivu, a film je, kako je istaknuo, posvetio svojim roditeljima. "Meni je drago što imamo ovakav jedan film i što ćemo ga moći slati diljem cijelog svijeta i pronositi sliku o svojim vrednotama. Nadam se da smo ovim filmom napravili jako puno i nadam se prilici da u Vojvodini radimo nešto slično, jer mi je velika želja snimati igrani film." Ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić, koja je prisustvovala ovoj projekciji, ovom je prigodom kazala kako ju je film emotivno ganuo zbog istaknute teme samoće i osamljenosti života na salašu i žena koje rade slike od slame. Dodala je kako kultura vojvođanskih Hrvata nije skoro uopće zastupljena u kulturnom životu u Hrvatskoj, te kako često nema gotovo nikakve najave niti izvješća o raznim kulturnim zbivanjima. Također je naglasila kako se nada integriranju iskustva margine u iskustvo većinske hrvatske kulture. Kulturni djelatnik i onodobni predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" Naco Zelić, istaknuo je kako mu je veliko zadovoljstvo sudjelovati u ovakvom filmu. "Film, osim što govori o slamarkama, što je svakako jedna naša vrijednost, uspeo je sačuvati jednu malu povijest. Posebna vrijednost filma je u tome što nije ostao usko vezan samo na jedno malo razdoblje ili samo na slamarstvo, nego govori mnogo šire. Na brojnost tih ljudi, njihovu odanost i talentiranost za stvaralaštvo." Premijeri filma prisustvovala je i generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Srbiji magistra Ljerka Alajbeg, koja je kazala kako, koliko god čelnici Republike Srbije pričali kako potiču sve manjine i kako manjine imaju sva prava u skladu sa svim sporazumima, to nije istina. Također je ukazala i na sazrijevanje klime oko pomaganja "vojvođanskog" dijela korpusa, koji je vrlo vrijedan, ali i voljen i cijenjen u Republici Hrvatskoj, ali o kojem se ne zna dovoljno. "Još uvijek smo pod dojmom filma koji su gledatelji primili s puno emocija i s velikim odobravanjem. Drago mi je da se ova projekcija poklapa s priznanjem koji je predsjednik Republike Hrvatske dodijelio HKPD 'Matije Gubec' u povodu 65. obljetnice postojanja i 50. obljetnice organiziranog rada na slikarstvu u tehnici slame." Film Branka Ištvančića, u trajanju od 75 minuta, snimljen je 2011. godine. Fotografiju u filmu potpisuje Branko Cahun, montažu Branko Ištvančić, a glazbu Pere Ištvančić. Producent je Marijo Vukadin. Film je snimljen u produkciji "Olimp produkcije" Zagreb i Hrvatske radiotelevizije.

HKPD-u "Matija Gubec" uručena Povelja Republike Hrvatske za rad na očuvanja kulturnog identiteta
Radio Subotica, Program na hrvatskom jeziku, Marija Matković, 13.02.2012


U povodu 65 godina rada i 50 godina od nastanka prve slike od slame i organiziranog rada u umjetnosti u tehnici slame, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec" nagrađeno je Poveljom Republike Hrvatske, koju je ovome društvu dodijelio hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović. Svečano uručenje Povelje upriličeno je u okviru Gupčevog bala, u subotu, 11. veljače, na svečanoj akademiji održanoj u sportskoj dvorani Osnovne škole "Matija Gubec" u Donjem Tavankutu. Uz prisustvo "Gupčevih" članova, brojnih visokih uzvanika, te mještana ovoga sela, Povelju je uručila specijalna izaslanica predsjednika Republike Hrvatske, generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici mr. Ljerka Alajbeg, koja je tom prigodom naglasila da je ovo, najviše odličje koje se može dodijeliti nekoj udruzi, rezultat rada na njegovanju i promicanju hrvatske kulturne baštine, ali da ujedno predstavlja i obvezu za nastavkom njezina očuvanja i ubuduće: "Ovo je veliko priznanje za samu udrugu, za Tavankut, za Suboticu, ali i za cjelokupnu hrvatsku zajednicu u Vojvodini, u Republici Srbiji. Ovo nije samo priznanje, nego i obveza, ne samo vas koji ste primili ovu povelju, nego i svih koji su i do sada vrijedno radili na očuvanju hrvatske kulturne baštine i koji su nesebično, u teškim, često nemogućim uvjetima, djelovali i opstali, iako nisu imali povoljne uvjete kao što je to danas i kao što će to možda biti sutra", rekla je mr. Ljerka Alajbeg, dodavši da su ovakva priznanja vrlo značajna, kako za hrvatsku zajednicu na ovim prostorima, tako i općenito za sve etničke skupine na području Republike Srbije. Generalna konzulica također je ukazala na potrebu očuvanja kulturnog identiteta kroz rad s mladima, što je, smatra, najbolje provoditi kroz organiziranu školsku nastavu na hrvatskom jeziku, te istaknula da je u trenutačnom ozračju multikulturnosti i poticanja aktivnosti manjinskih zajednica, potrebno poraditi na upisu što većeg broja djece u hrvatske odjele. Povelja Republike Hrvatske dodijeljena je na inicijativu mr. Ljerke Alajbeg i ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislava Žigmanova, te je u tom povodu, generalna konzulica pozdravila rad, kako spomenute ustanove, tako i Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji kao čelne hrvatske institucije, kroz suradnju s kulturnim udrugama, nastoje zajednički ostvariti interese hrvatske manjinske zajednice na ovim prostorima. Predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" Ladislav Suknović izrazio je zadovoljstvo što je ovo društvo u protekloj godini proslavilo dva značajna jubileja, te naglasio da će Povelja biti dodatni poticaj u daljnjem radu društva: "Danas, kada ovu Povelju primam, mogu s velikom sigurnošću ustvrditi da je dospjela u prave ruke i da je s njom stigla, ne samo potvrda našemu radu, nego i poticaj za nove uspjehe, na koje ćemo svi biti ponosni. Moram spomenuti da je, zahvaljujući angažmanu naših članova u protekloj godini, Tavankut također dospio na listu najturističkijih odredišta u Vojvodini. To je još jedna potvrda naših stremljenja i sigurnog puta u bolje sutra", rekao je Suknović. Nazočnima se obratio i predsjednik Skupštine Grada Subotice Slavko Parać, koji je, uputivši čestitku članovima HKPD-a "Matija Gubec", istaknuo da tavankutsko društvo po svom angažiranju na polju njegovanja kulturne baštine može biti uzor ostalim kulturnim udrugama, te da je rad u tehnici slame, koji se u "Gupcu" prakticira proteklih pola stoljeća, postao zaštitni znak Subotice: "Čestitam na jednom velikom djelu, a to je prije svega očuvanje kulture, običaja i identiteta ovdašnjih Hrvata-Bunjevaca. To je zasigurno jedan od važnih dijelova u mozaiku multinacionalne Subotice, a ova je udruga među onima koje su uzor kulturno-umjetničkim društvima ostalih nacionalnih zajednica, po tome kako treba raditi na očuvanju svoje kulturne baštine." U sklopu svečanosti, bivšem predsjedniku HKPD-a "Matija Gubec" Branku Horvatu, darovana je slika od slame, kao simbolični znak zahvalnosti za njegovu odluku da kuću, u kojoj se trenutačno nalazi Galerija slika od slame, te održavaju ljetni programi "Gupca", daruje u trajno vlasništvo Društvu. Tijekom večeri predstavljena je i četvrta po redu "Gupčeva lipa", kronika HKPD-a "Matija Gubec", u kojoj je predstavljen rad svih sekcija društva u protekloj godini, a gosti su također mogli vidjeti i reprezentativnu postavku slika u tehnici slame, nastalih tijekom proteklih 50 godina djelovanja "Gupčevih" slamarki. Također je upriličen i prigodni program, u kojemu su nastupili članovi Folklorne sekcije HKPD-a "Matija Gubec", te tamburaški sastavi "Bekrije" iz Tavankuta i "Legende" iz mjesta Velika u Republici Hrvatskoj.

Ivo Josipović odlučio "Povelju Republike Hrvatske" dodijeliti dvjema hrvatskim kulturnim udrugama iz Sombora i Tavankuta

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović odlučio je dodijeliti "Povelju Republike Hrvatske" dvjema kulturnim udrugama iz hrvatske zajednice u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Riječ je o Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu "Vladimir Nazor" iz Sombora, koje ove godine slavi 75 godina od osnutka, te Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu "Matija Gubec" iz Tavankuta, koje ove godine slavi 65 godina od osnutka i 50 godina organiziranog rada na planu izrade slika u tehnici slame. Naime, smatrajući i više nego potrebnom činjenicu da Republika Hrvatska nagrađuje i one Hrvate koji žive i rade izvan njezinih granica, Generalni konzulat Republike Hrvatske sa sjedištem u Subotici i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata pokrenuli su inicijativu za dodjeljivanje ovoga prestižnog priznanja za dvije hrvatske kulturne udruge iz Vojvodine, čiji su prinosi na području kulture Hrvata u Vojvodini teško mjerljivi. Njihov zajednički prijedlog i poticaj pozitivno je okončan, te će, kako se neslužbeno doznaje, ovo vrijedno priznanje Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu "Vladimir Nazor" iz Sombora biti uručeno u subotu, 10. prosinca, tijekom proslave 75. obljetnice društva, koja će biti upriličena u Hrvatskom domu u Somboru, a o uručenju priznanja Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu "Matija Gubec" iz Tavankuta javnost će biti pravodobno obaviještena.
http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/901-predsjednik-rh-dodijelio-priznanja-somborskom-nazoru-i-tavanskutskom-gupcu
http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6721

Mikulaš darivao mališane u Tavankutu

Svake godine, tradicionalno, uoči blagdana Svetog Nikole, HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu, organizira podjelu paketića za sve mališane, članove Društva kao i djecu nižih razreda i vrtića koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku Osnovne škole "Matija Gubec" u Tavankutu. Ove godine u Osnovnoj školi, priređen je blagdanski program, bogat dječjim pjesmama i recitalima, kojim su djeca radosno dočekala Mikulaša. Nakon što je Mikulaš svakoga ponaosob priupitao o poslušnosti u ovoj godini, svima uručio je darove. Zahvaljujući blagonaklonošću donatora i ove godine u domove mališana su pristigli darovi koji će razveseliti nadolazeće blagdane. Uz pjesmu i ples mladi članovi ovog Drustva, najavili su kratki blagdanski predah u pripremi za novu programsku godinu, a Mikulaš je svim mališanima obećao ponovno dolazak i naredne godine.
http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=39568

Turisti u Tavankutu

Projekt 'Bogatstvo različitosti' ima za cilj da kroz razvoj multikulturalne ture kroz Vojvodinu i Podunavlje predstavi ovaj dio Evrope kao jedinstven turistički proizvod. Izabrano je 14 najspremnijih sela za prijem turista, među kojima je i Tavankut. U subotu, 3. prosinca, Tavankućani su imali prigodu ugostiti svoje prve turiste. Naime, 5 turističkih agencija Vojvodine bile su posrednik da u Tavankut pristigne 50-ak turista. Gosti su primljeni u Subotici, jer se u toj nedjelji održala Božićna izložba slamarki HKPD-a 'Matija Gubec' Tavankut u vestibilu Gradske kuće. Turisti su imali prigodu vidjeti izlozbu kao i veliku vijecnicu Gradske kuće. S obzirom da je na ovom projektu ostvarena dobra suradnja i sa Gradskim muzejom, sledeca postaja bila je sam muzej. Svetislav Milankovic, tajnik Gradskog muzeja, dočekao je turiste i govorio im o samom muzeju. Nakon toga, uputili su se za Tavankut gdje je prvo bio organiziran obilazak crkve 'Srce Isusovo' i župnog dvora. Mjesni župnik Franjo Ivanković, govorio je detaljnije o crkvi, kao i o krunama sa ranijih dužijanci koje se čuvaju u župnoj dvorani. Potom je uslijedio obilazak Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame gdje su turisti imali prigodu vidjeti još umjetničkih djela slamarki, a imali su prigodu i kusati 'zamedljanu rakiju' koja ih je, jednom riječju, oduševila. Neki su tražili i recept jer do sada nisu kušali, a ni čuli za ovu 'vrstu' rakije. Nakon što su se turisti dobro zgrijali, predsjednik HKPD-a Matija Gubec, Ladislav Suknović koji je, pored uloge domaćina, imao i ulogu turističkog vodiča, odveo je turiste do Osnovne škole 'Matija Gubec'. Tamo ih je dočekala direktorica škole Stanislava Stantić Prćić koja je predstavljala aktivnosti škole. Prva od njih - kompostiranje, zatim su predstavljeni neki od starih zanata - roljanje, a u jednoj od učionica, slamarke su predstavljale svoj zanat. U svim ovim radionicama, turisti su mogli i sudjelovati, pa su neki od njih i probali glačati, dok su neki probali isplesti ukras od slame.
U holu škole nalazi se Muzej bačkih Hrvata, gdje su nazočni vidjeli sakupljene stare predmete, kako oni kažu, 'naših baka i djedova'. Na prodajnim štandovima u fiskulturnoj dvorani škole, predstavile su se slamarke, potom učiteljice škole iz Gornjeg Tavankuta sa svojim Božićnim radovima, a na jednom štandu predstavljena je hrana organske proizvodnje. Na samom kraju obilaska, folklorna skupina HKPD-a 'Matija Gubec' svoje plesno i pjevačko umijeće predstavila je 'Kraljičkim pismama' kao i spletom bunjevačkih igara. Sam ples je zamišljen kao još jedna radionica u kojoj su sudjelovali i turisti. I tako su, neki od njih, naučili svoje korake upravo ovdje. Nakon ovog programa, uslijedio je ručak za koji je poslužena tradicionalna 'krumpirača', a nazočne su zabavljali članovi TS-a 'Klasovi'. Svim nazočnima, škola je podarila 'Suvenir prijateljstva' koji je brend ove škole.

Prva izložba slika od slame u Kecskemétu

U subotu, 26. studenoga, hrvatska manjinska samouprava grada Kecskeméta organizirala je "Hrvatsku večer" na kojoj su se predstavili članovi slamarske i folklorne sekcije Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta. Tavankućane je dočekala potpredsjednica hrvatske manjinske samouprave, Katica Patarčić koja ih je provela kroz izložbeni prostor Muzeja primijenjene narodne umjetnosti. Postavke u muzeju idu u polukrug i iz jednog djela se ulazi u drugi. Svaki dio je posebna priča za sebe, pa se tako mogu, u jednom djelu vidjeti mađarska nošnja u Rumunjskoj, potom su u drugom izložena sredstva koje su napravili pastiri za svoje potrebe (drvorezi, razni predmeti napravljeni od kostiju), zatim dio sa raznim nakitima od perlica, šarenim jajima i predmetima od vune. Tavankućani su također imali prigodu vidjeti vezove iz različitih dijelova Mađarske koji su specifični po svojim bojama, kao i izložbu slika poznate mađarske glumice Tolnai Klare. A na samom kraju, bio je izložbeni dio slika od slame i nošnje iz fundusa HKPD-a "Matija Gubec". Izložba slika od slame je otvorena u 16 sati, a nazočnima se obratila gđa Patarčić koja je na početku rekla: "Prije 4 mjeseca smo pričali sa nekima iz samouprave o tome da bi trebali organizirati, u županiji, putujuću izložbu slika od slame tavankutskih slamarki. Odmah smo usvojili ovu ideju i primili se organiziranja prve izložbe u Mađarskoj u Kecskemétu. Potražili smo ravnateljicu muzeja primijenjene narodne umjetnosti gdje su nam dali mjesta za izložbu." Potom su predstavnici samouprave sa ravnateljicom muzeja došli u Tavankut da se dogovore o detaljima. "Prije tjedan dana stigle su slike u izložbeni prostor muzeja. Ovaj divan, interesantan i jedinstveni materijal čast nam je pokazati mještanima Kecskeméta", dodala je gospođa Patarćić. U daljem izlaganju, zahvalila se ravnateljici muzeja, Mariji David Kristo koja je osigurala izlagački prostor i ostale tehničke i osobne uvjete, kao i predsjedniku HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta, Ladislavu Suknoviću na odazivu. Ravnateljici muzeja, poklonjena je slika od slame u cilju očuvanja sjećanja na ovu izložbu, kao i na dobru suradnju Kecskeméta i Tavankuta, a na samom otvaranju je rečeno  i da neki od nazočnih nikada nisu ni čuli za tehniku izrade predmeta od slame te ih je, s razlogom, ova izložba oduševila. Nakon izložbe, u 18 sati u restoranu KFMFK nastupili su članovi folklorne sekcije HKPD-a "Matija Gubec". Kulturno umjetnički program je otvorio predsjednik hrvatske manjinske samouprave Stipan Sibalin, na čiju inicijativu su Tavankućani i došli. Pored predstavnika samouprave, događaju je nazočila i Generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Ljiljana Pancirov. Folkloraši su se nazočnima predstavili sa dva spleta bunjevačkih plesova kao i plesovima iz Mađarske, a pjevačka skupina je otpjevala "kraljičke pisme". Za ovaj nastup, folkloraše je pripremio koreograf Ivica Dulic. Nakon programa uslijedila je večera i zabava uz Ansambl "Bekrije". (Suzana Gagić)

Simpozij u Dubrovniku

HKPD "Matija Gubec" dobio je poziv na Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij HRVATSKA FOLKLORNA I ETNOGRAFSKA BAŠTINA U SVJETLU DUBROVAČKE, SVIJETSKE I TURISTIČKE SADAŠNJOSTI  u Dubrovniku Republika hrvatska, koji se održava od 11.-13. 12. 2011. godine. Znanstveni program sastojat će se od plenarnih izlaganja u trajanju od dvadeset do trideset minuta i znanstvenih izlaganja i stručnih priopćenja u trajanju od petnaest minuta te od izložbenoga programa predviđenoga za sunarodnjake iz susjednih zemalja.

Održana misa za članove HKPD Matija Gubec Tavankut


Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić

Bogatstvo različitosti - PRIZNANJE

Priznanje za postignute rezultate i zalaganje u unapređenju seoskog turizma ISTAR21

8. SMOTRA FOLKLORA U CERNIKU

Općina Cernik smještena je na zapadnom djelu Brodsko - posavske županije. Nalazi se 2 km sjeverno od Nove Gradiške. Svojom poviješću, bogatim turističkim i kulturnim programom ova općina sa samo oko 4 tisuće stanovnika privlači brojne turiste. Članovi HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta imali su čast  27. kolovoza, nazočiti jednoj većoj kulturnoj manifestaciji - 8. Smotri folklora u Cerniku pod nazivom "Lijepa moja Slavonijo". Na ovoj smotri, svoje plesno umijeće prikazali su, pored Tavankućana, i Pjevačka skupina Udruge matice umirovljenika Nova Gradiška, KUD "Preporod" iz Novog Sela, kao i domaćini - Kulturno umjetnička udruga "Cernik". Nazočne je, prije početka programa, pozdravio načelnik općine Cernik, gospodin Nikola Jugović, govoreći o bitnosti održavanja ovakvih kulturnih manifestacija. Tavankućani su se predstavili sa tri koreografije - Plesovima iz Like, kao i sa dva spleta bunjevačkih plesova. Čvrsti udarci su razdrmali publiku, ali kada su čuli zveckanje zvečki, raznježili su se i oduševljeno pozdravili goste iz HKPD-a "Matija Gubec". Nakon programa, uslijedila je zajednička večera i fešta uz Tamburaški sastav "Žute dunje". Idući dan, prije svete mise, gosti su obišli najvrjedniji kulturno-povijesni spomenik Cernika - skladni barokni kompleks Franjevačkog samostana. Prema zamisli i zauzetosti Cerničanina fraTomislava Vuka, profesora biblijskih jezika u Jeruzalemu, u Franjevačkom samostanu je otvorena Biblijsko - arheološka izložba. Izložba želi svakom zainteresiranom posjetitelju omogućiti uvid u civilizaciju i kulturu Svete Zemlje. Ona želi smjestiti početke i razvoj dviju sestrinskih religija, židovstva i kršćanstva (posredno i islama), u kontekst vremena i prostora iz kojega su nastale. Taj aspekt prikazan je u prvom, arheološkom dijelu izložbe, koji joj ujedno daje i muzejski karakter. Postav se sastoji od zbirke autentičnih arheoloških predmeta, većinom kao poklon odnosno stalna posudba iz muzeja Franjevačkoga biblijskog učilišta u Jeruzalemu. Ti su predmeti raspoređeni tematski i prema arheološkim istraživanjima na najvažnijim novozavjetnim mjestima. Razgledanje može ujedno poslužiti i kao priprava ili osvježenje hodočašća u Svetu Zemlju. Drugi dio posvećen je samoj Bibliji kao knjizi, i to ponajprije na originalnim jezicima - hebrejskom, aramejskom i grčkom - i u drevnim prijevodima, s osobitim osvrtom na latinsku biblijsku tradiciju na kršćanskom Zapadu pa tako i kod nas, a obuhvaća prikaz Staroga i Novoga zavjeta. Završni, treći dio izložbe posvećen je prikazu kako je Biblija ušla u hrvatsku kulturnu baštinu i postala njenim sastavnim dijelom. Tavankućani su sa oduševljenjem slušali o Svetoj Zemlji, osjećajući se kao da su dijelom tamo. U znak zahvale za ovo "putovanje", poklonili su župniku sliku od slame pod nazivom "Ljubav, vjera, nada".
Nakon obilaska samostana, uslijedila je sveta misa kojoj su nazočili i mladi u nošnji.
Zajednički ručak na kojem je i načelniku općine poklonjena slika od slame, fešta i oproštaj sa domaćinima je ono sto je označilo kraj ovog krasnog putovanja ali i početak jednog novog, dugog prijateljstva između Tavankućana i Cerničana.
Suzana Gagić

"Bogatstvo različitosti" više o projektu pogledajte na:
http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=38205&subsite=kultura

UTavankutu predstavljena bogata turistička ponuda
Radio Subotica, Marija Matković, 18.08.2011

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta aplikant je projekta "Bogatstvo različitosti", koji realizira Klaster Istar 21, s ciljem, da putem natječaja, izabere deset sela u Vojvodini, koja na najbolji način mogu predstaviti autentičnost Vojvodine kroz bogatstvo kulture, običaja, gastronomije, folklora i glazbe naroda koji žive u njoj. Do 20. lipnja ove godine pristiglo je ukupno 50 prijava, među kojima je apliciralo 45 sela iz Vojvodine i 5 sela iz Istočne Srbije. Povjerenstvo, koje se sastoji od predstavnika osam pokrajinskih tajništava, Klastera Istar 21, Turističke organizacije Vojvodine, te predstavnika pokrajinskih medija, donijet će odluku o izboru deset sela s najboljom turističkom ponudom, na temelju dojmova stečenih tijekom obilaska svih pedeset prijavljenih sela. Svoje turističke potencijale danas je imao prilike pokazati Tavankut, gdje se spomenuto povjerenstvo uvjerilo u brojne autentične proizvode koje ovo selo može ponuditi potencijalnim turistima. Predsjednik HKPD "Matija Gubec", Ladislav Suknović izrazio je zadovoljstvo odzivom svih udruženja u Tavankutu da prikažu svoje umijeće pokrajinskom povjerenstvu: "Moram reći da mi je osobito drago da se pod okriljem 'Matije Gupca' okupilo svih deset udruženja koja djeluju u Tavankutu i da u ovom projektu imamo i partnere, poput Gradskog muzeja, Gradske uprave, Ureda za ruralni razvoj. Na taj način smo zaokružili kompletnu turističku ponudu. Tavankut danas obiluje narodnim nošnjama, slamom, imamo sekciju fijakerista, tu je prisutno i Udruženje žena, koje su predstavile stara bunjevačka jela, a gosti su mogli kušati i domaću rakiju, koju je predstavio Festival mlade rakije iz Ljutova. Stoga smatram da se Tavankut danas doista može pohvaliti značajnom turističkom ponudom". Predstavnici spomenutoga povjerenstva obišli su danas štandove s autentičnim proizvodima tavankutskih udruženja, a potom i Galeriju slika od slame, nakon čega su članovi HKPD "Matija Gubec" izveli i prigodni folklorni program, koji također može predstavljati potencijalnu turističku atrakciju. Nakon toga uslijedio je obilazak tavankutske crkve, prikazan je rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva, dok su učenici i nastavnici u mjesnoj osnovnoj školi, kroz pet zanimljivih radionica, među ostalim, pokazali gostima iz Pokrajine nekadašnji način pranja rublja, pripremanja zimnice, kao i kompostiranje. Dunavski turistički klaster Istar 21, udruženje je koje se bavi razvojem turizma u Podunavlju uz potporu Pokrajinskog tajništva za gospodarstvo. Stoga se došlo na ideju kreirati jedinstveni turistički proizvod po kojemu bi Vojvodina mogla biti prepoznatljiva na svjetskoj turističkoj mapi, kaže tajnica Klastera Istar 21, Biljana Marčeta: "Nigdje u Europi ne postoji kao ovdje u Vojvodini, u Podunavlju, toliki broj naroda odnosno etničkih skupina koji žive tako blizu jedni drugih. Dakle, mi smo po tome jedinstveni i ukoliko to budemo znali upakirati onako kako to turisti očekuju, to onda može biti prepoznatljiv proizvod na domaćoj i svjetskoj turističkoj sceni. Cilj nam je izabrati deset sela koja mogu predstavljati bogatstvo različitosti svih naroda koji žive u Vojvodini. Na taj način ćemo ljudima u tim selima omogućiti stvaranje dodatnog prihoda kroz prodaju lokalnih, autentičnih proizvoda turistima", rekla je Marčeta, dodajući da je konkurencija među prijavljenim selima velika, te da je stoga odlučeno, uz deset odabranih sela, dodatno izdvojiti još deset, koja će biti uključena u određene aktivnosti poput edukacije u sferi turističke ponude, te obuke za pisanje projekata za EU fondove. Tavankut je, naime, jedino selo s teritorija Grada Subotice koje sudjeluje na ovom natječaju, a uvjeti za ulazak u deset najboljih, u čiji će se turistički potencijal ulagati u narednom razdoblju, su, prije svega spremnost na turistički razvitak, kaže Biljana Marčeta: "Odlučujući čimbenik pri izboru sela, bit će koliko su ljudi sami poradili na tome da svoje proizvode predstave turistima i postoji li u određenom selu zajedništvo odnosno ima li dovoljno ljudi u selu koji mogu 'iznijeti' turističku priču. Tu su i mnogi drugi značajni čimbenici koji će utjecati na našu odluku, poput mogućnosti pristupa selu odnosno cestovna infrastruktura, prometna signalizacija, uređenost i čistoća mjesta, dakle puno toga ocjenjujemo prilikom obilaska. Međutim, najvažniji je opći dojam koji steknemo, jer već sada moramo pretpostaviti kako će se turisti osjećati kada dođu u neko selo", rekla je Marčeta, te naglasila da je ovo prvi puta da ovoliki broj pokrajinskih tajništava zajednički radi na jednome projektu. Posjet povjerenstva podrazumijevao je i terenski obilazak Donjeg i Gornjeg Tavankuta, te Čikerije. Tako se kod kapele sv. Ane u Gornjem Tavankutu danas predstavilo Udruženje lovaca i ribolovaca, posjećeni su zasadi jabuka, a potom i spomenik Nemirna ravnica u Donjem Tavankutu, gdje su se predstavili Udruženje boraca i Bunjevački kulturni centar "Tavankut". Potom je uslijedio obilazak križa i šume koja se nalazi u pograničnom pojasu na Čikeriji, a na jednom od salaša članovi povjerenstva imali su priliku od Udruge umirovljenika naučiti kako se pripremaju tzv. "fanki" odnosno krafne spravljene na starinski način. Također je prikazano potkivanje konja, a u sklopu obilaska, gostima je predstavljena i ponuda turističkog smještaja u Ljutovu. Konačno proglašenje deset najboljih sela koja čine bogatstvo različitosti Vojvodine odnosno Podunavlja, bit će upriličeno nakon obilaska svih sela, točnije koncem rujna, na Sajmu turizma u Novom Sadu.

Ružica Rudić Vranić: Tajna slika od slame je u treperenju svjetlosti na njima
Radio Subotica, Ivana Petrekanić Sič, 13.08.2011

Izložba slika od slame nastalih na 26. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, otvorena je u petak, 12. kolovoza, u predvorju Gradske kuće. Osim 25 umjetničkih djela koja su svojim vrijednim rukama i preciznim prstima, stvorile sudionice Kolonije, na izložbi se može pogledati i 9 slika tzv. pomlatka, tj. dječje slike i slike slamarki koje se ovom umjetnošću bave kraće vrijeme, te suveniri i čestitke od slame. Izložbu je otvorila izvršna direktorica Nevladine organizacije "Femina creativa" Ružica Rudić Vranić, koja se dugo godina bavi kreativnim radom žena i dobro poznaje rad slamarki. Navodeći kako najkraća definicija kreativnosti glasi "Od ničega napraviti nešto", ona je istaknula kako je slamarstvo sasvim sigurno jedno od najčudesnijih potvrda te definicije. Dodala je da je tajna ustvari u treperenju svjetlosti, te je posavjetovala posjetitelje izložbe da slike gledaju tako što će ići u polukrug oko njih, a ne samo tako što će stati ispred slike. Tada će se vidjeti da se slika mijenja svakim korakom, jer svjetlo igra po njoj. Ovom je prigodom predsjednik HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta Ladislav Suknović, slamarkama koje su izradile slike za ovu izložbu, uručio zahvalnice za suradnju i sudjelovanje na 26. sazivu kolonije naive u tehnici slame. Izložba će biti otvorena do četvrtka, 18. kolovoza, svakog dana od 10 do 20 sati. Ona je prodajnog karaktera, osim 25 velikih slika, koje će se pustiti u prodaju tek kada prođe sljedeća Kolonija.

Održana večer posvećena Stipanu Šabiću
Radio Subotica, Marija Matković, 21.07.2011


U sklopu održavanja 26. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, sinoć je u Galeriji ove kolonije u Tavankutu, priređena "Večer sjećanja", posvećena pedagogu i likovnom umjetniku Stipanu Šabiću, jednom od inicijatora osnivanja Likovne kolonije "Grupa šestorica" u Tavankutu, prije točno pola stoljeća.

Stipan Šabić, podrijetlom Tavankućanin, je, unatoč odrastanju u siromašnoj obitelji, zahvaljujući svojim talentima i određenoj životnoj viziji, uspio završiti Višu pedagošku školu u Novom Sadu, Odsjek likovnosti, te je, kao učitelj, nastavnik likovnog odgoja, a potom i ravnatelj, službovao u školama na Bikovu, u Tavankutu i u Subotici.

Svoje pedagoško opredjeljenje iskoristio je za pokretanje Likovne kolonije "Grupa šestorice", koja je, od 1961. godine, prvobitno djelovala u sklopu tavankutske škole, a potom u okrilju Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec". Šabić svoje talente nije čuvao za sebe, već ih je nesebično dijelio s drugima, kroz pedagoški rad s mladima, ali i slikarima naive, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Tomislav Žigmanov:

"On je to radio iz uvjerenja da unutar ovdašnjeg prostora i ovdašnjih ljudi, nas Hrvata-Bunjevaca, postoje veliki talenti, ali da je mnogo toga ostalo neostvareno jer nije bilo socijalizacije tih talenata. Dakle, nije bilo prostora da se oni kao prvo, otkriju, a onda da se s njima provodi jedan stručni pedagoški rad. Stoga smatram da Stipan Šabić treba svima nama biti uzor kako treba raditi s generacijama koje dolaze", naglasio je Žigmanov.

Na temeljima Likovne kolonije kasnije je nastala i Prva kolonija naive u tehnici slame u Tavankutu. Međutim, slamarke su svoj rad postupno započele još 1962., u sklopu Likovne kolonije, upravo zahvaljujući Šabićevu senzibilitetu u otkrivanju stvaralaštva u tehnici slame. Njegova naklonost prema ovoj autentičnoj likovnoj tehnici mogla se vidjeti i u sinoć prikazanom dokumentarnom filmu o njegovu životu, a u kojemu on, među ostalim, ističe kakvo je oduševljenje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, izazvala prva maketa, a potom i prva slika izrađena od slame:

"To je, znate, bio takav događaj kad smo ugledali maketu crkve sv. Marka, kao da smo otkrili najljepše zlato. To je tada bilo još nešto neviđeno i jako smo se oduševili tim radom Ane Milodanović. Nakon nekog vremena, promatrajući moje slike, Ana meni govori 'Ja bih mogla isto tako uraditi sliku'. Malo sam se toga plašio, ali ona je donijela 'Rit', prvu sliku od slame. To je bilo takvo oduševljenje kada je slika bila izložena, da vam ne pričam. U Tavankutu je, unatoč snijegu i zimi, bilo preko dvije tisuće posjetitelja od ukupno sedam tisuća mještana", prisjeća se Šabić u filmu snimljenom 2003., autora Rajka Ljubića.

Pedagoški rad Stipana Šabića imali su priliku iskusiti brojni ljubitelji likovne umjetnosti, među kojima i naši uspješni akademski slikari poput Josipa Skenderovića Age, Ivana Balaževića, Spartaka Dulića, i brojnih drugih. Stipan Šabić bio je od 1992. pa do smrti 2003., članom obnovljene Likovne sekcije u HKC "Bunjevačko kolo"", a 2002. njegov rad nagrađen je i visokim priznanjem "PRO URBE".

Svečano obilježavanje 50. obljetnice od osnutka Likovne kolonije u Tavankutu bit će upriličeno 17. rujna, kada će biti priređena izložba slika nastalih tijekom djelovanja ove kolonije u Tavankutu.

KOLONIJA SLAMARKI 2011. - Otvoren 26. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame: Zaticaji svijeta vlastitoga

Pomoćnica pokrajinskog tajnika za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova Anita Beretić, predsjedniku HKPD >Matija Gubec< uručila računalo namijenjeno slamarskom odjelu

Slike od slame znak su da pučko stvaralaštvo neće nestati na ovim prostorima.
Otvorenje 26. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut 2011. priređeno je prošloga petka u prostorijama Galerije >Prve kolonije naive u tehnici slame<, gdje je, već tradicionalno, upriličena i izložba slika od slame, nastalih na prošlogodišnjem sazivu Kolonije.
Slamarke i njihove brojne goste prigodnim je riječima pozdravio predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva >Matija Gubec< u Tavankutu Ladislav Suknović, naglasivši značaj rada slamarki, pa tako i održavanja Kolonije, te podsjetio kako likovni rad u sklopu ovoga društva obilježava značajan jubilej odnosno da je ove godine točno pola stoljeća od osnutka Likovne kolonije HKPD >Matija Gubec<.

Marija Matković, Hrvatska riječ

Djeca su ukras svijeta 2011

XVI po redu Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta" održan je 19. lipnja, u Domu kulture u Tavankutu. HKPD Matija Gubec iz Tavankuta je organizator ovoga festivala održavajući ga ovaj lijepi niz godina bez prestanka. "Prvi festival je organiziran 1996. godine na proslavu 50 godišnjice rada našega društva.  U toj godini je svaki odjel imao svoje posebno predstavljanje, pa je tako i dječji odjel folklora održao svoj samostalan nastup uz prisustvo  nekoliko gostujućih dječjih grupa.  Ubrzo smo  sam festival zamislili da se održava uz sudjelovanje  Hrvatskih  dječjih skupina uz prisustvo nekoliko drugih nacionalnih manjina, kako bi se  što bolje mogli upoznati i sa drugim narodima sa kojim živimo u susjedstvu. Tako je festival i  postao  multikultiuralan" rekao je Ivica Dulić, član predsjedništva HKPD-a Matija Gubec i predsjednik organizacijskog odbora dječjeg festivala. Ivica Dulić, u nastavku, govori i o promjenama u vezi festivala planiranim za naredne godine, kao i o problematici financiranja festivala: "Organizacijski odbor festivala u zadnjih par godina teži da ovaj festival obogati  i drugim sadržajima. Sastojao bi se od dječjih radionica, kao i  drugih  vrsta programa, a folklorna večer bi svakako bila  kruna i završnica festivala. Sama problematika je u tome sto je sam festival slabo potpomognut financijskim sredstvima kako lokalnih tako i  pokrajinskih i državnih institucija  kulture. Govoreći o ovom festivalu 16. po redu smatram da je on izuzetno uspio imajući u vidu  financijsku situaciju ne samo našeg društva nego i gostujućih društva, jer nekoliko grupa   nije mogla doći  baš iz toga razloga, jer nemaju dovoljno financijskih sredstava da plate putne troškove." Na programu ovogodišnjeg festivala, koji je otvorila generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg, svoje plesno i pjevačko umijeće prezentirali su mališani iz Žednika, potom s Bikova, Slovaci iz Bačkog Petrovca i dvije skupine domaćina. Svatko od njih se predstavio sa po dvije koreografije.
"Poštovani prijatelji, dragi posjetitelji, prije svega draga djeco, sudionici XVI. festivala, čestitam svima onima koji su ustrajali. 16 godina se slavi dječja kreacija, 16 godina slavimo sve ono što nama djeca prikazuju, ono čime nas razveseljuju i ja mislim da velikim pljeskom djeci treba čestitati što su i sada imali snage sa roditeljima doći da nam uveličaju ovaj današnji dan. Ponosimo se našom djecom na koju smo prenijeli našu baštinu i to je naša zadaća da to činimo i u budućnosti. Mi kažemo: Djeca su naša budućnost. Oni su naša sadašnjost! Mi im trebamo dati sve ono što zaslužuju. Ja, dakle, pozdravljam sve goste i koristim prigodu da otvorim festival folklora i djece ovdje u Tavankutu. Tavankut je središte i tolerancije, Tavankut je središte izvrsnosti. Mnogi poznati ljudi su došli iz Tavankuta i vjerujem da će se to i nastaviti. A mnogi veliki ljudi se nalaze među ovom djecom. Svima srdačan pozdrav a djeci posebno, i proglašavam današnji festival otvorenim." To su bile tople riječi generalne konzulice kojima je oduševila sve nazočne. I ovoga puta, za dobro raspoloženje svih nazočnih pobrinule su se brojne maskote. Ovaj festival su krasili klaun, zec, zečica, krampus, mačka i Flora. Djeca koja su bila u publici, prije početka samog programa, imala su prigodu slikati se i igrati se u dvorištu mjesnog Doma kulture sa svim maskotama. Uz bunjevačke, mađarske, slavonske, slovačke, kao i plesove i pjesme iz Banata nazočni su imali prigodu uživati u programu koji su mališani pripremili. Zajedništvo koje se osjetilo na pozornici je neizostavno. Ljepota zajedništva različitih nacija nije izostala ni ove godine. Po završetku programa, mališani su nastavili svoje druženje u holu osnovne škole "Matija Gubec" zajedno sa svim maskotama. Nakon večere i kolača, uslijedio je ples uz stare disko hitove. Vrisak veselih mališana, odjekivao je još satima.

Noć muzeja u Tavankutu okupila brojne goste iz cijele regije

Radio Subotica, Marija Matković, 16.05.2011


Među brojnim institucijama koje su protekloga vikenda sudjelovale u subotičkoj Noći muzeja, bilo je i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, koji su se prigodnim programom drugu godinu zaredom uključili u ovaj kulturni spektakl.
Photo: Branka V. Milojević

Zanimljiv kulturni program priređen je u prostorijama Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame u Donjem Tavankutu, gdje je upriličena izložba slika od slame pod nazivom "Žena - inspiracija", a posjetitelji su imali priliku vidjeti i brojne zanimljive suvenire od slame, te drvoreze u vlasništvu ovoga Društva. Predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" Ladislav Suknović, ukazao je tom prigodom na kulturne vrijednosti sela, zahvaljujući kojima je i omogućeno sudjelovanje Tavankuta u Noći muzeja: "Mi smo se potrudili u sklopu ove manifestacije pokazati koje blago ima Tavankut, koje zlato ima naša Galerija i mislim da ćemo vam dio te naše ljepote uspjeti i pokazati. Moram spomenuti i podatak koji smo nedavno dobili iz Beograda, a to je da je Tavankut jedno od četiri sela u kojem se održava manifestacija 'Noć muzeja'", istaknuo je Suknović. Pored brojnih mještana, Noći muzeja u Tavankutu prisustvovali su i predstavnici Pokrajine, potom Židovske općine u Subotici, kao i brojni gosti iz Zagreba, Osijeka, Sarajeva, Skopja, Niša, Beograda, Zemuna, Pančeva, Novog Sada, Zrenjanina, Kikinde, Sombora, te iz Bugarske. Noć muzeja u Tavankutu otvorio je pokrajinski tajnik za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova Miroslav Vasin, koji je istaknuo da je Noć muzeja u Vojvodini prilika za naglasiti najveće vojvođanske vrijednosti i bogatstvo: "Poseban je ugođaj biti ovdje kada je oko vas slama i procvjetali bagremi i kada znate da ćete prisustvovati nečemu što u svakom Vojvođaninu budi samo pozitivne emocije. Vjerujte mi da svi mi koji u Vojvodini cijenimo i volimo kulturne vrijednosti, na spomen bunjevačke tradicije, nošnji i pjesama, osjećamo samo nešto lijepo. Bunjevačka tradicija je nešto što je vrlo vrijedno u Vojvodini i što moramo neprekidno njegovati", ocijenio je Vasin. U dvorišnom dijelu Galerije tijekom večeri bila je prikazana modna revija "Prošlost utkana u sadašnjost" tavankutske dizajnerice Sande Benčik, dok su se za glazbeni dio ugođaja u Noći muzeja pobrinuli tamburaši i folkloraši HKPD-a "Matija Gubec", koji su izveli nekoliko narodnih plesova.

Godišnji koncert folklornog odjela

Održan godišnji koncert folklornog odjela 15. 05. 2011. godine u 19.30 sati u Domu kulture u Donjem Tavankutu.

Fotografije snimio Ivan Ivković Ivandekić

Gostovanje u Mađarskoj

Vancački kulturno prosvjetni centar iz Baje je 30. travnja, ugostio članove HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta povodom tradicijske priredbe "Markovo". Tim povodom, nazočni na Trgu Svetog Stjepana imali su prigodu uživati u bogatom folklornom programu na kojem su sudjelovali mališani mjesnog vrtića i učenici osnovne škole, umirovljenici mjesnog kluba, orkestar Čabar i potom HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, a na samom kraju programa uslijedilo je otvaranje bačve vina. Tavankućani su se za ovu prigodu predstavili programom od četiri koreografije i to bunjevačke plesove, potom plesove iz Baranje, Like i Kaštela. Program su pjesmom upotpunili članovi tamburaškog orkestra HKPD "Matija Gubec". Nakon svečanog programa uslijedilo je proglašenje najboljih kuhara gastronomskog natjecanja.
Suzana Gagić

Uskršnja izložba HKPD "Matija Gubec" i HKC "Bunjevačko kolo"


Radio Subotica
, Ivana Petrekanić Sič, 12.04.2011


Osamnaesta po redu uskršnja izložba sekcije slamarki HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta i Likovnog odjela HKC "Bunjevačko kolo", otvorena je jučer u predvorju Gradske kuće, pred brojnim posjetiteljima. Osim uskršnjih jaja, čestitki od slame, šlinga i drugih prigodnih darova, ovoga su puta izložene i slike iz fundusa HKC "Bunjevačko kolo", koje se također prodaju. Prije službenog otvorenja, recitator Hrvatske čitaonice, Zdenko Ivanković, recitirao je jednu uskršnju pjesmicu pod nazivom "Želja", autora Josipa Dumendžića Meštera. Izložbu je otvorila voditeljica sekcije slamarki HKPD "Matija Gubec", Jozefina Skenderović, a inspiraciju za otvorenje dobila je nakon što je prethodni dan čula riječi pjesme "Novih fosila" - "Za dobra stara vremena", "...kako je dobro vidjeti te opet...": "Baš je dobro što ste tu, i baš je dobro što ove godine izložba slavi punoljetstvo, i baš je dobro što je to u godini kada naša sekcija slavi pedesetu obljetnicu postojanja, i baš je dobro što je to u godini kada naša Dužijanca slavi 100 godina postojanja. Još je isto jako dobro što ove godine svi kršćani u našem gradu slave Uskrs istoga dana. Može li biti ljepšeg povoda da se opet nađemo uz ovako veselu i šarenu izložbu". Uskršnja izložba može se pogledati do srijede, 20. travnja, svaki dan, osim nedjeljom, i to od 10 do 20 sati.

U ZKVH otvorena izložba "Slike od slame" iz fundusa Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta

Radio Subotica, Marija Matković, 28.03.2011

Izložbeni prostor pri Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu "Matija Gubec" iz Tavankuta, u kojem su smještene slike i predmeti od slame, kao i drvene skulpture u vlasništvu ovoga Društva, otvoren je za posjetitelje već nekoliko godina. Međutim, dugogodišnja inicijativa za usustavljivanjem rada slamarskoga odjela HKPD "Matija Gubec", od veljače je realizirana osnutkom Udruge "Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame", čiji se fundus slika od slame smatra najvrjednijim na ovim prostorima. U tom povodu, danas je u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata otvorena izložba "Slike od slame". Na izložbi se može vidjeti razvoj umjetničkog stvaralaštva u tehnici slame kroz proteklih 50 godina, kaže predsjednica novoosnovane udruge, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić: "Izložba je koncipirana na sagledavanju razvitka tehnike rada, odnosno, promjene motiva na slikama. Primjerice, na slikama se može vidjeti kako se nekada doživljavala i od slame izrađivala priroda, salaši, narodni život, bunjevački ambijent i kakva se tehnika odnosno pletenje slame sada primjenjuje". Na temelju monografije Nace Zelića "Protiv zaborava", u kojoj su sažeti događaji, izložbe, te razni novinski članci o slamarstvu, počevši od 1962., kada je i nastala prva slika od slame "Rit", može se zaključiti o bogatoj izložbenoj djelatnosti, koja se 1996. širi i na muzejski prostor, kaže Ljubica Vuković Dulić. "Po meni je to jedan od pokazatelja da se, nešto pod izvjesnim pritiskom, a nešto istinski, postupno mijenja odnos struke prema ovoj vrsti stvaralaštva. Pri tome se javlja zahtjev struke da sama bira koji će se radovi izlagati, dok su do tada to isključivo slamarke činile. Smatram to bitnim pomakom u percipiranju slamarstva, prema kojem pristup postaje kritički u pozitivnom smislu. Polako se počinje isticati stav da nije svaka slika od slame vrijedna i da ne predstavlja svaka umjetničko djelo, dakle javlja se potreba za kritikom i selektiranjem", navodi Ljubica Vuković Dulić. Slike od slame su se, osim u Subotici, našle i u izložbenom prostoru muzeja u Srijemskoj Mitrovici, u Našicama, Slatini, Vukovaru, Županji. Organizirani pristup umjetnosti u tehnici slame predstavlja i održavanje okruglih stolova na temu slamarstva u sklopu "Prve kolonije naive u tehnici slame", a odnedavno i rad Udruge "Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame". Udruga je osnovana s ciljem zaštite i predstavljanja postojećeg fundusa slika, koji je stečen na proteklim slamarskim kolonijama, što bi ujedno trebalo pridonijeti i turističkom segmentu razvoja sela, kaže predsjednica ove udruge, Ljubica Vuković Dulić. "Cilj nam je organizirati stručne skupove i seminare, koji će potpomoći rješavanju dvojbi oko vrijednosti i značaja ovoga likovnog stvaralaštva. Poticaj za osnivanjem udruge je i zahtjev turista i putnika, koji su čuli za slamarstvo i žele, ukoliko su u blizini Tavankuta, pogledati slike na njihovoj izvornoj lokaciji, eventualno kupiti suvenir od slame, te se izravno informirati o ovome stvaralaštvu".Izložba slika u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) prigoda je svim zainteresiranim Subotičanima doznati nešto više o ovom autentičnom likovnom izričaju, kaže djelatnica ZKVH-a, Katarina Čeliković: "Slike u tehnici slame postale su među Hrvatima u Vojvodini znak prepoznatljivosti. Smatrali smo da u povodu 50. obljetnice organiziranog djelovanja umjetnica koje rade u tehnici slame, treba ovakvu jednu postavku prirediti i u Zavodu, kako bi subotičkoj javnosti bio predstavljen ovaj izuzetno vrijedan rad", smatra Katarina Čeliković. Izložba se može pogledati do konca lipnja, svakog radnog dana, u vremenu od 9 do 13 sati, kao i u Noći muzeja, 14. svibnja, kada će vrata Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u Harambašićevoj 14, također biti otvorena za ljubitelje umjetnosti.
opširnije možete pogledati ovdje

Maškare u Golubincima

Gupčev bal 2011


Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić

Mikulaš darivao mališane u Tavankutu

Svake godine, tradicionalno, uoči blagdana Svetog Nikole, HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu, organizira podjelu paketića za sve mališane, članove Društva kao i djecu nižih razreda i vrtića koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku osnovne škole "Matija Gubec" u Tavankutu. Ove godine u osnovnoj školi, priređen je blagdanski program, bogat dječjim pjesmama i recitalima, kojim su djeca radosno dočekala Mikulaša. Nakon što je Mikulaš svakoga ponaosob priupitao o poslušnosti u ovoj godini, svima je uručio darove. Zahvaljujući blagonaklonošću NIU "Hrvatska riječ" i tiskare "Rotografika" iz Subotice u domove mališana su pristigla dječja izdanja koja će razveseliti nadolazeće blagdane. Uz pjesmu i ples mladi članovi ovog Društva, najavili su kratki blagdanski predah u pripremi za novu programsku godinu, a Mikulaš je svim mališanima obećao ponovno dolazak i naredne godine. (L.S.)

Restauracija slamarskih radova u Muzeju Vojvodine

Slamarski odjel našeg Društva na čelu sa Jozefinom Skenderović, obavio je restauraciju predmeta od slame napravljenih polovicom prošlog stoljeća, koji su u vlasništvu Muzeja Vojvodine iz Novog Sada. Prema izjavi Jozefine Skenderović, najveći dio ovih predmeta potječe iz Tavankuta, a posebno su zanimljivi radovi autora Vece Ivkovića, koji je stvarao u periodu između dva svjetska rata, potom radovi Anice Balažević i Mare Ivković Ivandekić. Na posebno zanimanje stvaratelja u tehnici slame, naišle su krune koje je izradio, do sada ne toliko poznat i naivni umjetnik, Veco Ivković iz Tavankuta. Kako je pojasnila Jozefina Skenderović u pregovorima su i konkretni vidovi suradnje sa Muzejom Vojvodine u Novom Sadu.

Održan godišnji koncert folklornog odjela 2010.

Članovi folklornog odjela HKPD-a Matija Gubec Tavankut:

Gosti HKUD "Željezničar" iz Osijeka:

Fotografije snimio Ivan Ivković Ivandekić

Tamburaški orkestar HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta održao koncert u ovom mjestu: Pokazali znatan napredak

Godišnji koncert tamburaškog orkestra Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta okupio je u subotu, 27. listopada, ljubitelje tamburaške glazbe u sportskoj dvorani mjesne osnovne škole. Osmorica mladih tamburaša izveli su šarolik repertoar pjesama, među kojima su se našle ovdašnje, kao i tamburaške pjesme iz Republike Hrvatske, te nekoliko instrumentalnih skladbi.

Među brojnom publikom bio je i doskorašnji stručni voditelj orkestra Stipan Jaramazović, koji je došao pružiti potporu mladim tamburašima. On je izrazio zadovoljstvo što su njegovi učenici, s kojima je radio u proteklih deset godina, pokazali veliki napredak i sazreli u glazbenom smislu, što je publika imala prigodu i čuti na ovom koncertu.

"Članovi ovoga orkestra počeli su svirati tamburu u vrijeme kada sam i ja započeo svoj rad u Tavankutu. S obzirom da sam sve do nedavno bio njihov voditelj, večerašnji repertoar pripremali smo zajedno, počevši još proljetos. Odabrali smo pjesme za koje mislim da su zanimljive i njima i publici, a naravno, odlučili smo se i za nekoliko instrumentala, jer orkestar mora pokazati što sve može izvesti", naglasio je Stipan Jaramazović, dodajući pritom da je došlo vrijeme da netko mlađi preuzme nove glazbene izazove u ovome orkestru.

Zadovoljstvo publike, ali i samih izvođača održanim koncertom svakako je rezultat marljivog rada, što zahtijeva i određena odricanja, ali je vrijedno truda, smatra privremeni voditelj, a ujedno i član Tamburaškog orkestra HKPD-a "Matija Gubec" Zoran Galfi.

god. koncert mgtamb 2010-3Dobroj atmosferi na koncertu svakako su pridonijele i "vokalne snage" ovoga orkestra - Boris Godar i Bernardica Vojnić Mijatov, kao i gosti koncerta - Tamburaški orkestar Glazbene škole "Požega", čiji su članovi po prvi puta nastupili u Tavankutu, gdje im je, kažu, bilo vrlo lijepo.

"Požeški orkestar osnovan je 2004. godine i broji 25 članova osnovne i srednjoškolske dobi, od kojih se neki s tamburom druže više od deset godina", kaže dirigent orkestra profesor tambure Saša Botički i dodaje:

"To su učenici Osnovne i Srednje glazbene škole, a mnogi od njih imaju i svoje tamburaške bendove. Na koncertima najčešće izvodimo skladbe koje su utemeljene na slavonskim motivima, ali su isto tako u našem repertoaru zastupljene i složenije tamburaške izvedbe, primjerice poput Mozartovih i Bachovih skladbi", kaže prof. Saša Botički, navodeći da orkestar često nastupa na festivalima tamburaške glazbe u Hrvatskoj i inozemstvu, te sudjeluje na različitim natjecanjima, a protekloga vikenda bili su ujedno i gosti na koncertu Udruge "Festival bunjevački pisama", održanom u Velikoj vijećnici Gradske kuće.

Tekst: Marija Matković
Fotografije: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 403 od 3. prosinca 2010.

Gostovanje u Sotinu listopad 2010


Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić

Snimanje TV emisije HTV-a "Lijepom našom"


Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić

Bila kod Livna

Naše slamarke sudjelovale su na 2. međunarodnoj ženskoj koloniji tradicionalne umjetnosti,
Bila 2010 godine.

više na http://www.art-mit.com/

Zatvaranje kolonije slamarki

Dalmatinska večer

Predstavljanje Leksikona u galeriji

Otvorenje kolonije slamarki 2010.

U petak je otvoren jubilarni, 25. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, koji organizira Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec". Sudionice kolonije svakodnevno rade na izradi novih slika od slame u prostorijama OŠ "Matija Gubec" u Tavankutu, dok će sutra njihov rad moći pratiti i Subotičani, u vremenu od 10 do 20 sati, na trgu ispred Gradske kuće. U petak, 16. srpnja, slamarke će ponovno, od 11 do 18 sati, raditi u prostorijama tavankutske škole, gdje će se u nastavku večeri, od 19 sati održati predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca. Pretposljednjeg dana Kolonije, u subotu, 17. srpnja, u prostorijama Galerije HKPD u Tavankutu, s početkom u 20 sati, bit će upriličen kulturno-glazbeni program i zatvaranje ovogodišnjeg saziva kolonije. Za sve zainteresirane, osiguran je autobusni prijevoz s polaskom u 19 i 30 ispred Katedrale. Nakon zatvaranja Kolonije uslijedit će Risarska večer u okviru mjesne Dužijance, koja će se održati u Tavankutu u nedjelju, 18. srpnja. Svečana sveta misa počinje u 10 i 30, a navečer od 20 sati bit će priređeno Bandašicino kolo.
Radio Subotica uredništvo programa na hrvatskom jeziku

Izlet najmlađih članova HKPD Matija Gubec

Najmlađa skupina folkloraša Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva "Matija Gubec" redovito ima probe folklora subotom u mjesnom Domu kulture. U želji za sadržajnim oplemenjivanjem školskog raspusta, voditeljica ove skupine, Sanda Benčik, odlučila je djecu povesti na jednodnevni izlet. Tako je oko 30 mališana sa nekoliko vodećih članova provelo cijeli dan na Čikeriji. Lijepi sunčani dan je protekao u veseloj igri djece. Igrali su "ledenog cice", odbojke, badmintona, nogometa i drugih zanimljivih dječjih igara. Popodnevna, kiša je označila kraj izleta, ali ne i dobrog provoda. Svi su se ukrcali u prikolice, a kapi kiše nisu sputale dječju pjesmu. Na upit kako su se proveli, djeca su odgovorila da nestrpljivo čekaju sljedeći izlet.
Suzana Gagić

XV. Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta"

Održan XV. Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta" u nedjelju 6. 6. 2010. godine u 18 sati u Domu kulture u Tavankutu.

Folkloraši i tamburaši HKPD "Matija Gubec" u Segedinu

Članovi folklornog i tamburaškog odjela HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta su u subotu, 5. lipnja 2010. posjetili Segedin, prekrasan živopisni grad u našem susjedstvu, Republici Mađarskoj. Poziv za gostovanje uputio im je gospodin Dušan Marjanović, predsjednik Hrvatske manjinske samouprave u Segedinu, a povod je bila promocija hrvatskog folklora. Za brojne goste okupljene na  trgu Dugonics András u 17 sati upriličen je jednosatni program ispunjen zvucima i plesovima bačkih Hrvata - Bunjevaca. Program je otvorila Bernadica Vojnić Mijatov pjesmom "Tavankute, moje selo malo" koju je izvela uz tamburašku pratnju. Uslijedio je splet bunjevačkih plesova pod nazivom "Čuj Bunjevče", da bi nakon toga tamburaši pokazali svoje umijeće blokom pjesama. Program je završen spletom plesova pod nazivom "Srdiš se dušo". Za vrijeme ovog kratkog posjeta, članovi HKPD "Matija Gubec" bili su u prilici razgledati neke od znamenitosti Segedina, poput crkve Votive, Kapije heroja i čuti mnoge zanimljivosti vezane za povijest Segedina. Ljubaznošću gospodina Marjanovića, organiziran je i posjet Vodoprivrednom muzeju, koji je smješten na samoj obali rijeke Tise, gdje su mogli čuti o velikoj poplavi koja je 1879. godine zadesila Segedin i vidjeti oruđa i mašine koje su se u to doba koristile za izgradnju brana i zaštitu od poplava.

"Čuvajmo običaje zavičaja"

Protekli vikend (29. i 30.5. 2010.) članovi Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta, gostovali su u Republici Hrvatskoj, u Velikoj pokraj Požege na dvadesetoj po redu smotri folklora. Kao i svake godine, ugostili su ih članovi KUD-a "Ivan Goran Kovačić" koji su i glavni organizatori ove smotre čiji naziv  je "Čuvajmo običaje zavičaja". Preko tisuću posjetitelja imalo je prigodu kušati razne specijalitete koje su pripremili sudionici smotre. Svi delikatesi bili su izloženi na stolu dugom oko 400 m, što je označilo pripremu za narednu godinu kada će Veličani obarati Guinessov rekord. Na kraju programa, upriličen je predivan vatromet koji je obilježio i 20. obljetnicu smotre. Iako se program odvijao na otvorenom, kiša nije spriječila nazočne da uživaju u glazbenim izvedbama Tamburaškog sastava "Grofovi" iz Velike i tamburaša HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta tijekom večeri. U nedjeljnoj povorci petnaest gostujućih društava prikazalo je svoje plesno umijeće, nakon čega je držana zajednička večera uz zvuke tambure i pjesme do kasno u noć.
Suzana Gagić

Otvorena izložba slika Marije Vojnić u Zagrebu

Uz potporu Hrvatske paneuropske unije i Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu je sinoć 21. 5. 2010. u 19 sati otvorena izložba slika Marije Vojnić pod nazivom: "POETIKA TAVANKUTSKOG PISKA". Izložbu su otvorili Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske Paneuropske unije, Stjepan Skenderović, predsjednik Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu, Naco Zelić, zamjenik predsjednika Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu i Nevenka Nekić, dopredsjednica rvatske Paneuropske unije. U glazbenom okviru sudjelovao je Pere Ištvančić izvodeći improvizacije na bunjevačke melodije na tamburi. Izložba se može razgledati u prostorijama Hrvatske Paneuropske unije, Zagreb, Jurišićeva 1A/I do 20. 06. 2010. Marija Vojnić rođena je u Tavankutu 1948. godine, a završila je Školu za primijenjenu umjetnost u Novom Sadu godine 1968. Radila je kao grafički dizajner i bavila se pedagoškim radom. Bila je članica nekadašnje likovne sekcije "Matija Gubec" u Tavankutu, te Radničkog univerziteta u Subotici, a sada je član likovne sekcije HKC "Bunjevačko kolo" u Subotici i slamarske sekcije i kolonije HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu. Izlagala je na više skupnih izložbi, a ovo je njena treća samostalna izložba i ujedno prva takva u Zagrebu.

U Plavni održani II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića

NASTUP Tamburaškog orkestra HKPD-a "Matija Gubec" u Plavni: (...) Ove će vam se godine predstaviti Tamburaški orkestar HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta sa solistima, pod umjetničkim ravnanjem Stipana Jaramazovića..." Nikada nitko nije glazbom uzveličao bačka, srijemska i slavonska sela tako kao što je dr. Andrić to učinio svojim novim kolima, od kojih je svako za sebe posebno karakteristično. Neka od njih mogla su se čuti na ovom besprijekorno pripremljenom koncertu: Kolo u Baču, Sonćansko kolo, Bereško kolo...
Više na web stranicama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Noć muzeja

Svojim multimedijalnim programom Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta se ove godine po prvi puta uključilo u kulturni spektakl "Noć muzeja". U Galeriji slika od slame u Donjem Tavankutu, Marka Oreškovića br. 3,  posjetitelji su mogli uživati u multimedijalni programu koji je trajao od 18.00 sati do ponoći. Članice slamarskog odjela priredile su radionicu za izradu nakita, a u 21.00 sat je otvorena "Retrospektivna izložba slika od slame Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut", koja obuhvata period 1986.-2009. godine kao i izložba skulptura i drvoreza nastalih tijekom prvih godina održavanja Kolonije. U dvorišnom dijelu Galerije uz poseban ugođaj i dekoraciju svijeća, prikazana je demo verzija filma "Od zrna do  slike",  redatelja Branka Ištvančića, čija se premijera očekuje u okviru održavanja 25.-te Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu u srpnju mjesecu. Svi posjetitelji su mogli kušati  rakiju i vino najboljih tavankutskih proizvođača, koju su priredili osnivači Festivala mlade rakije iz Ljutova. Od ponedjeljka 17.-24.5.2010. godine, svi zainteresirani mogu pogledati navedenu izložbu u Vestibilu Gradske kuće u Subotici.

Posjet učenika i profesora Klasične gimnazije iz Zagreba

"Klonovi" Gupčeve lipe za škole koje nose njegovo ime

Uskršnja izložba "Bunjevačkog kola" i "Matije Gupca":
Ljepota sitnih detalja

Članovi likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo" i slamarske sekcije Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" organizirali su sedamnaesti put uskršnju izložbu. Otvorenje izložbe upriličeno je sinoć u predvorju Gradske kuće. Otvarajući izložbu, predsjednik HKC-a "Bunjevačko kolo" Ivan Stipić, među ostalim, je rekao: "Svima nam je jasna jedna istina: da bismo uskrsnuli, moramo proći kalvarijsku muku. Naravno, Isusova je neponovljiva i zahvaljujući njoj i naša ima puni smisao. Današnja izložba, sa svim svojim detaljima i simbolima, nastoji podsjetiti nas na uskrsnuće Kristovo. Umjetnici su vizualni čuvari i prenositelji tradicije, koja traje već 2000 godina. I ona je tu pred nama i čeka da u svakom, pa i u najsitnijem detalju koji su često i najvažniji, otkrijemo ljepotu, a možda i odgovor na poneko pitanje." Kako je uoči otvorenja istaknuo predsjednik likovnog odjela HKC-a "Bunjevačko kolo" Josip Horvat, izložba je prodajnog karaktera, a među tridesetak izlagača posjetitelji mogu pogledati prigodno urešena uskršnja jaja, ali i uskršnje čestitke i slike od slame. Blagoslovljene blagdane uime organizatora prisutnima su poželjeli Josip Horvat i Jozefina Skenderović, a u programu su nastupili tamburaški sastav "Klasovi" i recitatorica Hrvatske čitaonice Marijana Skenderović. Izložba će biti otvorena do utorka, 30. ožujka, a radovi se mogu pogledati od 10 do 20 sati.
Zlatko Romić, SuboticaDanas.info - Informativne stranice programa na hrvatskom jeziku

 

Last update November 2, 2014 | About Us | Contact Us | © HKPD Matija Gubec Tavankut