HKPD Matija Gubec Tavankut

Folklorna sekcija

Iz arhiva društva

Sudjelovanje na I. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966.
Snimio: Josip Milićević

Sudjelovanje na II. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1967.
Snimio: Naco Zelić


(Mira Kolar, Pere Kolar, Giza Lončarević, Pištika Pfeiffer, Mara Benčik, Mirko Nimčević, Pajo Kolar, Marko Petrić - Pešta, Stipe Vuković - Đenko, Anica Santoi, Antika Nemet i drugi)


(Anica Santoi i tamburaši Bela Mačković, Stipan Baraković - Kurjak, Pere Nađ, Antun Lebović - Taraban i Stipan Prćić - Baća)


(Mira Kolar, Pere Kolar, Teza Vuković, Stipe Vuković - Đenko, Mara Benčik, Mirko Nimčević, Giza Lončarević, Pištika Pfeiffer i Pajo Kolar)


(Mara Benčik, Mirko Nimčević, Rozika Saulić, Pajo Kolar, Anica Santoi, Lazo Evetović, Teza Vuković, Stipe Vuković - Đenko, Ana Skenderović, Antun Skenderović - Bazilija i drugi)

Sudjelovanje na VII. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1972.

Sudjelovanje na XIII. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1978.
Snimila: Snježana Zorić

Sudjelovanje na XXVIII. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1994.
Snimio: Zvonko Mačković


(Joso Nimčević, Ljubica Vuković, Davor Prćić, Renata Kolar, Darko Bilinović, Vesna Horvat Almaški, Drago Grmić, Žaklina Tumbas, Slobodan Stantić i Suzana Stantić, te sa strane Davor Dulić)


(Đurđa Lebović, Goran Vidović, Silvana Saulić, Ivica Đereg i Slobodan Stantić)


(Renata Kolar, Davor Prćić i Vesna Horvat Almaški)

Sudjelovanje na XXX. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1996.
Snimio: Davor Šiftar


(Silvana Saulić, Jelena Stantić, Joso Nimčević, Ljubica Vuković, Drago Grmić, Darko Vukov, Pere Ištvančić, Marin Kopilović, Marinko Kujundžić, Sonja Jaramazović, Ivica Dulić, Đurđa Lebović, Goran Vidović, Snežana Skenderović)

Sudjelovanje u priredbama "DUŽIJANCE" u Subotici


Takmičenje risara na Žedniku,1968.


Tavankućani na "DUŽIJANCI '69", u Subotici,1969.
(Marica Cvijin,bandašica i Nikola Babić,bandaš)

Sa snimanja za seriju Televizije Zagreb "Boltine zgode i nezgode", Tavankut, 1971.

Sudjelovanje na Smotri folklora Slavonije i Baranje "VINKOVAČKE JESENI" u Vinkovcima


Vinkovci, 1971. (Stoje: Stipan Prćić-Baća, Ana Evetović, Marija Gabrić, Đula Iršević, Kata Iršević, Naco Zelić, Teza Šimić, Marija Bilinović, Pere Merković, Kata Budanović, Ana Skenderović, Ruža Rudić, Stevo Mačković, Stipan Bukvić, Markuš Nimčević, Joso Pećerić i Grgo (Lacika) Andrašić; Čuče: Vranje Vrnković, Lajčo Kopunović, Lazo Evetović, Mirko Nimčević, Antun Skenderović - Bazilija, Stipan Horvat, Đura Pejić Tukuljac - Hindenburg i Kalo Margetić)


Folklorno - muzička sekcija, tijekom proteklih pet desetljeća rada Društva, djelovala je u pravilu kao jedna sekcija te su folkloraši i tamburaši nastupali zajedno. Tamburaši su kao dio sekcije nastupali kao pratnja folkloraša, ali i s posebnim točkama programa omogućujući im pripremu za iduću točku programa. Zajednički nastupajući na brojnim priredbama, festivalima i smotrama uspješno su izvodili bunjevačke narodne plesove i pjesme i prikazali pojedine bunjevačke narodne običaje.

U početku rada Društva bilo je uobičajeno da se nakon završetka dramskog programa organizira ples. U tu je svrhu ponekada angažirana Đukina banda (orkestar Đuke Kubatovića iz Tavankuta), ali budući su se oni ponašali kao profesionalci i da im je trebalo plaćati za nastup, češće su angažirani poznati svirači amateri č'a Lozo Vuković - Pupija, Tomica Prćić - Satar, Antun Balažević - Zubo, Marko Markulin, Bela Vujić - Ćulan, Stipan Benčik - Modri, Antun Lebović - Taraban i drugi.

Budući je Društvu trebao stalni tamburaški sastav, osobito za nastup s folklorašima, angažiran je majstor tamburice Pere Tumbas - Hajo da nauči grupu mladih Tavankućana svirati tambure. U toj su školi stasali poznati tavankutski tamburaši: Stipan Prćić - Baća, Tomica Miljački - Cvrčo, Grgica Vujić, Stipan Baraković - Kurjak i drugi. U tamburaškom sastavu Društva bili su i brojni drugi tamburaši i iz Tavankuta i iz Subotice i to Pere Nađ, Antun Prćić - Cigo, Bela Mačković, Antun Lebović - Taraban, Nikola Matković, Joso Santoi, Stipan Ivić, Markuš Nimčević, Stipe Nimčević, Joso Pećerić, Pere Merković, Kalo Margetić, Mirko Iršević, Pere Prćić, Stipan Galfi, Ivan Galfi i drugi.

Kasnije, počevši od 1956.godine, nastavio je podučavati mlade tamburaše Stipan Ivić, nastavnik u Osnovnoj školi "Matija Gubec" u Tavankutu, a sedamdesetih godina Miloš Pilić iz Subotice. U želji da se omogući što većem broju mladih da nauče svirati tambure, kod poznatog majstora za izradu tambura Bele Kudlika u Subotici, naručena je izrada oko 20 tambura. Taj je rad nažalost prekinut velikom političkom akcijom "čišćenja" Društva 1972. godine. Izgubili su se budući tamburaši, ali su nestale i tambure!

Za potrebe Društva nabavljene su dvije harmonike, četiri električne gitare i gajde, jer povremeno je bilo i harmonikaša (Đura Pejić Tukuljac - Hindenburg, Antun Kovačić - Doko, Marinko Vuković - Karabaća, Lazo Balažević i drugi), gitarista (Kvartet gitara - Pere Merković, Kalo Margetić, Stipan Bukvić, Ivica Zelić, Stipan Prćić - Baća i drugi) i frulaša (Marko Tokodi, Marko Iršević i drugi), a namjeravalo se i nekoga naučiti svirati gajde. Sedamdesetih godina mlade je harmonikaše podučavala Branka Skenderović iz Subotice.

Tamburaši i ostali svirači osim nastupa u programu s folklorašima, imali su i samostalnih nastupa. Već 1967. godine program bunjevačkih narodnih melodija u izvođenju tamburaškog orkestra snimio je Radio Zagreb, a nešto kasnije i Radio Beograd. Program koji je izveo tamburaški orkestar i vokalni solisti Radio Beograd emitirao je u emisiji iz serije "Selo veselo". I Radio Novi Sad snimio je program bunjevačkih narodnih melodija i pjesama u trajanju od 20 minuta, koji je emitiran na II. programu 23. ožujka 1968. godine. Tijekom 1969. godine tamburaški orkestar sa solisticom Tonkom Vujić dva puta je izveo program za Radio Suboticu koji je emitiran više puta. Godine 1970. tamburaški orkestar sudjelovao je u programu na Ljetnom folklorističkom seminaru na Badiji u organizaciji Prosvjetnog sabora Hrvatske.

Najznačajniji nastup tamburaša Društva bio je na Memorijalu Pere Tumbasa - Haje u Subotici u sklopu priredbi Dužijance '69. Na tom su koncertu nastupili pod vodstvom Stipana Prćića - Baće, a izveli su kompozicije Pere Tumbasa - Haje: Marš željezničara; Subotice, varošice bila; Noć na Paliću i Edit valcer.

Vokalni solisti Stipan Beneš, Anica Santoi, Nikola Dulić, Tonka Vujić, Grgo (Lacika) Andrašić, Marijan Buljovčić i drugi i grupa "Kraljice" nastupali su sami ili u pratnji tamburaša na pojedinim priredbama.

Folklorno - muzička sekcija već je na natjecanju folklornih grupa sreza Subotica 1951. godine s izvedbom Velikog kola osvojila prvo mjesto. Od tog prvog značajnijeg nastupa folklorno -muzičke sekcije bilo je mnogo nastupa, mnogo snimanja za TV programe i filmove, pa i mnogo pohvala i nagrada.

Folklorno - muzička sekcija proslavila se izvođenjem bunjevačkih narodnih plesova u izvornom obliku, onako kako su plesali naši "dide i majke" u predahu od posla, u svadbama, na prelima, kolima i u drugim prigodama, uz autentičnu svirku dobrih tamburaša i u bunjevačkim narodnim nošnjama stilski dotjeranima i ujednačenima. Naime, uz svile na grane prikazana je i bila šlingovana nošnja, ali i piket i parket i sefir, te različite pregače, marame i drugo. Osim najpoznatijih i najčešće izvođenih bunjevačkih narodnih plesova Momačkog kola, Velikog kola i Malog kola, koji su na programu brojnih profesionalnih i amaterskih folklornih ansabala diljem svijeta, folklorno - muzička sekcija Društva izvodila je i druge bunjevačke narodne plesove: Rokoko, Stari rokoko, Gajdaško kolo, Divojačko kolo, Babačko kolo, Ćućavo kolo, Šiško kolo, Srdiš se dušo, Igrala bi dere, Jastuk tanac, Mazuljka, Tandrčak, Keleruj, Rićići, Haj, haj, Bože daj i druge. Od bunjevačkih narodnih pjesama najčešće su pjevani bećarci, svatovci i šalajdani, te pjesme Kolo igra, tamburica svira, Podvikuje bunjevačka vila, Prid prozorom procvatala ruža, Oj, šta ću nane, Ej, čija frula s ovim šorom svira, Umorno je zlato moje, Zvoni zvonce, čoban tira ovce, Oj Dunave teci, teci i druge. U folklorno - muzičkom programu koji je snimila TV Beograd i emitirala u seriji "Pesma je Život" (1966.), kao i u folklorno - muzičkom programu koji je snimila i emitirala TV Zagreb u seriji "Smjerom putokaza" (1966.) Barnaba Mandić otpjevao je već zaboravljene pjesme "groktalice", a u folklorno - muzičkom programu koji je snimila TV Beograd i emitirala u seriji "Selo moje" starica Klara Kozma rođena Pavlik (1903. - 1985.) iz Tavankuta otpjevala je pjesmu Žito žela lipota divojka. Tu je pjesmu otpjevala i u folklorno - muzičkom programu "DUŽIJANCE ' 70" u Subotici. "Kraljice" su na brojnim priredbama, smotrama i festivalima i u programima za TV emisije i dokumentarne filmove ("Smjerom putokaza", "Slamarke divojke" i drugi) pjevale "kraljičke pisme" i to najčešće Mi kolu iđemo, Tuge moje, tuge, Silna šteta (Didina koliba), Dvi su druge nane, Prosi Albe jelu i druge. Sve je to zainteresiralo brojne etnologe, muzikologe i folkloriste i Društvo je imalo osigurano mjesto na brojnim festivalima i smotrama narodnog stvaralaštva i u brojnim TV programima u kojima je ono prikazivano.

Nastup na I. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine u najvećoj je mjeri pridonio populariziranju rada folklorno - muzičke sekcije Društva, ali i populariziranju Tavankuta i bunjevačkih narodnih pjesama, plesova i nošnje. Ocjene stručnjaka bile su potvrda pravilnosti nastojanja Društva da bunjevačke narodne plesove izvodi u izvornom obliku, kao i glede tamburaša i izbora narodnih nošnji.

Nastup Tavankućana na I. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine Televizija Zagreb pratila je i tijekom mimohoda i tijekom nastupa na pozornicama u gradu i te je snimke više puta emitirala. Nastup Tavankućana zabilježen je i u tisku.

Folklorno - muzička sekcija Društva sudjelovala je i na II. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1967. godine, a česti je gost i idućih godina, tako 1972, 1975, 1978, 1982, 1985, 1988, 1994. i 1996. godine.

Folklorno - muzička sekcija Društva je godine 1967. sudjelovala i na Pastirskom saboru u Svrljigu, a godine 1968. na Folklornom festivalu u Kopru i na Smotri "Bratstvo - jedinstvo" u Kranju i Jesenicama, te 1969. godine na Smotri "Mladost" u Kumrovcu, zatim na Omladinskoj radnoj akciji "Sava 70" u Zagrebu, a te iste 1970. godine dala je program i u Bečeju na proslavi IV. Vojvođanske brigade.

Tijekom boravka u Zagrebu godine 1967. radi sudjelovanja na II. međunarodnoj smotri folklora dan je folklorno - muzički program u Markuševcu kraj Zagreba. I ponovno 1968. godine, kada je Folklorno - muzička sekcija Društva putovala u Kopar radi sudjelovanja na IX. Folklornom festivalu bila je gost Kulturno prosvjetnog društva "Prigorac" iz Markuševca i dala je folklorno - muzički program.

Društvo je s folklorno - muzičkom sekcijom stalni sudionik Smotre narodnih igara "Bačka u igri" u Bajmoku od 1966. godine, Festivala muzičkih društava Vojvodine u Rumi od 1967. godine i Zonske smotre amaterskih društava u Čantaviru od 1969. godine, a bilo je sudionik i I. Sabora amaterskog stvaralaštva u Leskovcu 1972. godine.

Folklorno - muzička sekcija Društva počevši od 1971. godine više je puta sudjelovala na Smotri folklora Slavonije i Baranje "Vinkovačke jeseni" u Vinkovcima, a od 1972. godine i na smotrama "Đakovački vezovi" u Đakovu. Folklorno - muzički program dan je i u okolnim selima.

Osobito je značajno sudjelovanje Društva u kulturnom programu priređenom za sudionike međunarodnog znanstvenog medicinskog skupa Internistički dani kojega je, počevši od 1961. godine, u Subotici organizirao istaknuti liječnik internist, primarius dr. Vinko Perčić.

Proslave Dužijance u Subotici od 1968. do 1996. godine i proslava Velikog prela, koja je obnovljena 1971. godine, ne mogu se ni zamisliti bez sudjelovanja folklorno - muzičke sekcije društva "Matija Gubec".

Počevši od 1991. godine folklorno - muzička sekcija ponovno je česti sudionik na brojnim priredbama, smotrama i festivalima. Tako je folklorno - muzička sekcija Društva, na poziv Hrvatske katoličke misije u Ludwigshafenu (Njemačka), bila na gostovanju od 30. svibnja do 2. lipnja 1991. godine. U Ludwigshafenu je izveden program bunjevačkih narodnih plesova, a priređena je i prigodna izložba slika od slame. Već 16. lipnja 1991. godine folklorno - muzička sekcija nastupila je na VII. Martinskim susretima u Trebarjevu Desnom (Hrvatska), u sklopu proslave 120. obljetnice rođenja Stjepana Radića. Godine 1994. članovi "Matije Gupca" od 14. do 17. siječnja bili su gosti hrvatskog sela Klokotič u Rumunjskoj. Tijekom tog gostovanja imali su nastup u selima Klokotič, Lupak i Karaševo. Nakon duže pauze Tavankućani su 1994. godine ponovno nastupili na XXIX. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, a iz Zagreba otputovali su na četverodnevnu turneju po Hrvatskoj tijekom koje je folklorno - muzička sekcija nastupila u Karlovcu, Novom Vinodolskom i na otoku Krku, u mjestima Omišalj i Njivice. U jesen te godine (1994.) Tavankućani su sudjelovali na Smotri folklora Slavonije i Baranje "Vinkovačke jeseni" u Vinkovicima. Od 1. do 10. srpnja 1995. godine Tavankućani su ponovno gostovali u Njemačkoj i to u Bavarskoj na proslavi 100. godišnjice rođenja Karla Orfa, a ugostila ih je Hrvatska katolička misija u Traunreutu. Domaćini su tome gostovanju dali veliko značenje i predstavnike Društva primio je Ministar kulture Bavarske i Gradonačelnik Münchena. U lipnju 1996. Tavankućani su bili gosti KUD "PITOMAČANKA" u Pitomači, a u srpnju 1996. sudjelovali su na jubilarnoj XXX. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, što je za Društvo imalo posebno značenje iz razloga da je Društvo bilo sudionik i I. međunarodne smotre folklora 1966. godine. U kolovozu 1996. folkloraši i tamburaši Društva sudjelovali su na svečanosti "NOVOGRADIŠKO LJETO 96" kao gosti KUD "KRAMARIĆ" u Novoj Gradiški. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba folklorno - muzička sekcija Društva je, na gostovanju od 12. do 17. prosinca 1996. godine, dala program u Stubičkim Toplicama (Hotel "Matija Gubec"), u Markuševcu kraj Zagreba (Dom kulture), u Zagrebu na priredbi u povodu obilježavanja Materica i u selu Buševcu, a sudjelovali su i u emisiji HRT "Dobro jutro, Hrvatska".

Brojna su i sudjelovanja Društva na drugim smotrama i festivalima, na raznim svečanostima i gostovanjima u zemlji (Palić, Đurđin, Žednik, Bajmok, Hajdukovo, Sombor, Sonta, Bečej, Čenej i drugi) i u inozemstvu (Hrvatska, Mađarska, Poljska, Njemačka i Rumunjska).

Društvo je omogućilo skupljanje i proučavanje bunjevačkoga narodnog stvaralaštva i običaja raznim akademijama, institutima i muzejima, te pojedinim etnografima, muzikolozima i folkloristima. Dio muzičkog blaga zapisao je i voditelj tamburaškog orkestra, vrsni i svestrani tamburaš Stipan Prćić - Baća.

Folklorno - muzička sekcija dala je više od pet sati programa za razne televizijske emisije koje su prikazivale izvorni folklor, narodne običaje i općenito život na selu, za TV Zagreb, TV Beograd, TV Sarajevo i za Bavarsku televiziju iz Münchena, doprinoseći i na taj način očuvanju i populariziranju bunjevačkog narodnog stvaralaštva i kulture, Tavankuta i njegovih vrijednih žitelja i nas Bunjevaca kao "male grane" hrvatskog naroda. I kao što je navedeno dano je i više programa za radio postaje Subotica, Novi Sad, Zagreb, Beograd i druge.

Osim već opisanog nastupa folklorno - muzičke sekcije Društva na I. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine, koji je snimila i više puta emitirala TV Zagreb, snimljene su i druge televizijske emisije i dokumentarni filmovi.

U ljeto 1966. godine, TV Beograd snimila je program folklorno - muzičke sekcije Društva u Tavankutu na snaš Kajinom salašu. Taj je program emitiran 1. listopada 1966. godine u TV seriji "Pesma je život" koju je vodio književnik Branko V. Radičević.

Te večeri, 1. listopada 1966. godine, u povodu održavanja Prvog kongresa povjesničara umjetnosti Jugoslavije, u Gradskom muzeju u Subotici, na otvorenju izložbe "Naivna umjetnost tavankutskih žena", izveden je i kraći folklorni program, kojega je snimila i emitirala TV Zagreb.

Već sutradan, 2. listopada 1966. godine, snimljen je folklorni program u Tavankutu, za tada vrlo popularnu seriju TV Zagreb "Smjerom putokaza". Taj je program Tavankućana ušao u krug izabranih programa iz te TV serije i ponovno je prikazan.

Folklorno - muzički program Društva dan na II. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1967. godine, osim u dnevnim informativnim emisijama i u TV prijenosu mimohoda i otvorenja Smotre, emitirala je TV Zagreb i 30. srpnja 1967. godine.

Tijekom II. međunarodne smotre folklora u Zagrebu 1967. godine u studiju TV Zagreb i u Velikoj Gorici snimljen je dokumentarni film "Smotra folklora '67", za koji je Društvo dalo program u trajanju oko 10 minuta. Film je emitiran 27. kolovoza, 29. listopada i 1. studenog 1967. godine, a dio programa Tavankućana tijekom 1968. godine ponavljan je u emisijama TV Zagreb za selo i poljoprivredu još osam puta.

TV Sarajevo snimila je 1969. godine u Tavankutu dokumentarni film "Bunjevci", po scenariju književnika Alije Isakovića i u režiji Milana Bilbije. Film je emitiran dva puta.

Bavarska TV iz M ü nchena, Njemačka, za TV emisiju o Vojvodini, snimila je i dio programa u Tavankutu koji su izveli članovi folklorno - muzičke sekcije Društva. Program je više puta emitiran preko TV stanica u Bavarskoj.

Program bunjevačkih narodnih pjesama i plesova iste godine (1969.) snimljen je i za Institut narodne umjetnosti Sveučilišta Kolumbija (SAD).

TV Beograd 1970.godine snimila je u studiju folklorno - muzički program u trajanju od pola sata koji je emitiran u TV seriji "Selo moje" 4. srpnja 1970. godine. Budući je program Tavankućana u konkurenciji deset emisija, u kojima su sudjelovala različita sela, dobio II. nagradu (4.000,00 dinara) taj je program ponovno emitiran.

Iste godine (1970.) TV Beograd snimila je u studiju tri bunjevačka kola (oko 8 minuta) za novogodišnji program koji je emitiran za doček Nove 1971. godine.

TV Zagreb 3. i 4. kolovoza 1970. godine snimila je u Đurđinu dokumentarni film "Dužijanca '70" u režiji Nikše Fulgosija, u trajanju od 17 minuta, koji je emitiran 1. srpnja 1971. godine. Film je ponovno emitiran 14. srpnja 1971. godine.

TV Zagreb u vremenu od 26. do 30. srpnja 1971. godine snimila je u Tavankutu običaj "Kraljice" i folklorno - muzički program za TV seriju "Boltine zgode i nezgode" prema scenariju Matije Poljakovića, u režiji Petra Šarčevića.

U ljeto 1972. godine TV Beograd snimila je u Tavankutu dokumentarni film po scenariju dr. Dragoslava Devića koji je emitiran 25. veljače 1973 .godine pod nazivom: Putem melografa , "Dužijanca" - emisija o žetvenim običajima Bunjevaca u Bačkoj.

Godine 1985. TV Novi Sad snimila je u Tavankutu folklorni program za TV seriju "Znanje i imanje". Taj je program emitiran više puta.

Više nastupa folklorno - muzičke sekcije Društva, kao na primjer na I. Saboru amaterskog stvaralaštva u Leskovcu 1972. godine, na Međunarodnim smotrama folklora u Zagrebu, na smotrama u Vinkovcima i Đakovu, u programima Dužijance u Subotici i na drugim smotrama i festivalima i na svečanostima i priredbama snimila je i TV Beograd i TV Zagreb i druge televizijske postaje i to je emitirano u informativnim i drugim TV programima. Nastupi Tavankućana zabilježemi su i u dokumentarnim filmovima "DUŽIJANCA '93 ", "DUŽIJANCA ' 94" i drugim.

Društvo je s programom bunjevačkih narodnih plesova sudjelovalo u kazališnoj predstavi "Graničari" u režiji Petra Šarčevića izvedenoj u povodu proslave 25. godišnjice Narodnog pozorišta u Subotici. Svečana premijera je bila 28. listopada 1970. godine. Predstava je tijekom kazališne sezone 1970. / 1971. izvedena 20 puta.

Društvo je sudjelovanjem Folklorno - muzičke sekcije na folklornim smotrama i festivalima i na drugim priredbama uspostavilo suradnju i ostvarilo razmjenu gostovanja s više kulturno umjetničkih društava - Kulturno prosvjetnim društvom "Prigorac" iz Markuševca, Kulturno umjetničkim društvom "Matija Gubec" iz Ilače, Kulturno umjetničkim društvom "Matija Gubec" iz Rume, Kulturno umjetničkim društvom "Šokadija" iz Starih Mikanovaca, Kulturno umjetničkim društvom "Vladimir Nazor" iz Sombora, Domom kultury KOLERAJZA iz Lowicza u Poljskoj i drugim, pa je Društvo više puta bilo njihov gost, a i ta su društva gostovala u Tavankutu i Tavankućanima omogućila da upoznaju folklor i običaje njihovog kraja. Osobito zanimljiv bio je program koji su prikazali gosti iz Poljske. Tavankućani i Đurđinčani i drugi koji su vidjeli program gostiju iz Poljske bili su oduševljeni, a i Poljaci u svim mjestima u kojima su Tavankućani izveli svoj program (1971. u Lowiczu i u Soczevki za sudionike ljetnog seminara folklora "Zesanje studentuv Polskih", koji je vodio poznati koreograf i veliki prijatelj Društva g. Jan Nachrzter iz Lodza, te 1972. u Konopnicy, Zlocsewy, Lasku, Rawy Mazy i Rzecyci) primili su ih s oduševljenjem.

Uspjehu folklorno - muzičke sekcije pridonijele su generacije vrsnih plesača i svirača i brojne kraljice, ali i mnoge Kate, Anice, Roze, Cilike, Ane, Marije, Matilke, Margice, Marge, Đule, Veronke i druge, koje su skrbile o nošnji - šivale, prale, štirkale, roljale, peglale i oblačile folkloraše i koje su im, kao i njihovi sudruzi - Vince, Mirko, Pere, Davor, Ivica, Joso i drugi, pokazivali svoja plesna umijeća i učili ih plesati, pjevati, pjevati "kraljice" i drugim oblicima narodnog stvaralaštva i običajima, pa i tome kako se oblači i nosi pojedina narodna nošnja i kako se treba držati i ponašati tijekom plesa i prikaza pojedinih narodnih običaja.

Već pedesetih godina folklorno - muzička sekcija Društva postigla je zapažene rezultate i priskrbila je društvu prvu nagradu (1951.). Iz toga vremena, nazovimo je tako prve generacije folkloraša, pamte se Aleksa Kečenović, Đuka Kolar, Antun Cvijin, Mile Kubatović, Franjo Milunović - Feđa, Ivan Gabrić, Teza Gabrić, Klara Lebović, Joca Ušumović, Ilonka Bukvić, Kata Stipić, Marija Budanović, Marija Skenderović - Općinarka i drugi. Nakon kraćeg zastoja u radu folklorno - muzičke sekcije 1965. godine formirana je nova folklorno - muzička grupa. Ta je grupa uvježbana za nastup na I. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine i nastupala je na brojnim smotrama, festivalima i na drugim priredbama, televizijskim programima, dokumentarnim filmovima i drugim programima do 1972. godine. Među brojnim članovima folklorne sekcije redovito su sudjelovali u folklornim programima braća Tome, Pere i Pajo Kolar, sestra i braća Margica, Ivica i Mirko Nimčević, sestre Dara i Kata Budanović, braća Vranje i Marko Crnković, pa više bračnih parova, Ana i Antun Skenderović - Bazilija, Mira i Pere Kolar, Ana i Lazo Evetović, Luca i Lajčo Kopunović, Teza i Stipe Vuković - Đenko i drugi, te brojni momci i cure: Joso Dulić, Marko Petrić - Pešta, Branko Horvat, Pištika Pfeiffer, Stipan Bilinović - Bilin, Giza Lončarević, Giza Šefčić, Marica Skenderović, Jacinta Skenderović, Anica Santoi, Rozika Saulić, Ema Stanković, Đula Iršević, Marija Gabrić, Zlata Matijević, Marija Vuković, Maca Beneš, Anica Stantić - Hrčkinca, Tereska Balažević - Belkiška, Teza Godar, Mara Benčik, Blaško Vujić, Giza Sivić, Anica Sivić, Ana Šimić - Ševinca, Mira Bilinović, Teza Šimić, Cecilija Vuković, Liza Iršević, Kata Saulić, Giza Gršić, Marija Mačković, Krišto Tokodi, Mirko Kolar, Mara Orčić, Kata Epler, Stipan Horvat i drugi. Više ih je sudjelovalo u folklornim programima i nakon 1972. još nekoliko godina, a pojedine su "zamijenila" njihova djeca. Tako su na primjer Anu i Antuna Skenderovića - Baziliju "zamjenili" njihovi sinovi Joso i Ivan Skenderović - Bazilijini. Pojedini su članovi te brojne folklorne grupe prestali sudjelovati u radu (odlazak u vojsku, odlazak na rad u inozemstvo, udaja - ženidba i drugi razlozi), a pojedini su se uključili u rad, ali je osiguran i kontinuitet i kvaliteta rada. U novoj folklornoj grupi, uz već spomenute Josu i Ivana Skenderovića - Bazilijine, sudjelovali su i Pere Benčik, Marinko Benčik, Tugomir Petrekanić, Ivica Stantić, Davor Dulić, Luka Moravčić, Milica Horvat, Biserka Bradić, Višnja Ušumović, Jasna Golić, Kata Prćić, Beba Tumbas, Mara Glavaš, Milica Iršević, Željko Stantić, Sandra Lončarević, Nataša Đereg, Marinko Stantić, Branko Kovačić i drugi. Početkom devedesetih godina stasala je nova grupa folkloraša koja je u vremenu od 1991. do 1996. godine na brojnim priredbama, smotrama i festivalima, te na gostovanjima u Hrvatskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj pridonijela daljnjoj afirmaciji Društva. U toj su grupi Ivica Dulić, Jelena Stantić, Davor Prćić, Đurđica Lebović, Drago Grmić, Ljubica Vuković, Ivica Đereg, Suzana Balažević, Goran Vidović, Snežana Skenderović, Darko Bilinović, Vesna Horvat Almaški, Tihomir Stantić, Silvana Saulić, Josip Nimčević, Renata Kolar, Darko Vukov, Sonja Jaramazović, Marin Kopilović, Sandra Benčik, Anđelko Skenderović i drugi.

Tih godina, a i kasnije još puno, puno godina, brigu o folklorašima, o nošnjama i o oblačenju folkloraša vodila je Kata Stipić, a uključivali su se i drugi (Anica Balažević, Matilka Balažević, Ana Dulić - Fratrinca, Mira Kolar, Veronka Skenderović, Đula Dulić i drugi). S folklorašima, osobito na uvježbavanju plesova drugih naroda, radili su Mirko Vuković, Pipuš Tonković, Pere Benčik, Drago Grmić, Davor Dulić, Ivica Dulić i drugi.

Danas glazbena sekcija djeluje kao samostalna sekcija Društva, u sklopu sekcije pak djeluje tamburaški orkestar i pjevački zbor. Mješoviti pjevački zbor osnovan je 1993. godine. Zborom ravna Nela Skenderović. Mješoviti pjevački zbor je održao više samostalnih koncerata, a nastupao je i na priredbama Društva zajedno s folklorašima i tamburašima.

Malo kolo (Tavankut)

Mjesto: Tavankut, Bačka, Srbija
Datum: 24.3.1985.
Sakupljači: Antuš Vizin, Jozo Savai
Orkestar: Tomica Miljački -- prim (1919), Stipan Benčik Modri -- basprim (1914), Bela Vujić -- berda (1913), Petar Klaić -- basprim (1936), Stipan Prćić Baća -- brač (1939
)

Tandrčak

 

Gajdaško kolo (Tavankut)



Iz knjige Nace Zelića "Protiv zaborava"

Download cijeli tekst (MS Word)

 

Unatoč brojnim teškoćama i ograničenjima da u program Međunarodne smotre folklora u Zagrebu ponovno uvrstimo folklorne skupine koje su u najvećoj mjeri sačuvale osobitosti narodnog stvaralaštva i umijeća Tavankućani su bili česti gosti. Prateći ih na brojnim nastupima spoznao sam da su oni sačuvali puno izvornih elemenata i u plesu, i u glazbi, i u pjesmi (osobito kraljičke pjesme) i u nošnji i na taj su način rječito govorili o Bunjevcima kao dijelu hrvatskog naroda na sjeveru Bačke, njihovoj kulturnoj baštini, ali i o uvjetima pod kojima su živjeli i o tome kako su živjeli.

Sprijateljili smo se i sve je bilo kao među svojima. Posjetio sam ih u Tavankutu i to, koliko se sjećam, dva puta, a sve u želji da ih bolje upoznam i da zabilježim pojedine njihove plesove i melodije.

Prema zapisu kojega sam tada sačinio, a koji se čuna u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, dana 20.siječnja 1968.godine zabilježio sam plesove koje je izveo folklorni ansambl i to: 1.Rokoko (Stari Rokoko), 2.Rokoko (Novi Rokoko), 3.Tandrčak, 4.Hej,haj bože daj, 5.Ćućavo kolo, 6.Srdim se dušo, 7.Veliko kolo, 8.Momačko kolo, 9.Keleruj, 10.Dere i 11.Gajdaško kolo, te pjesme Svatovac, Kerska mlaka duga i široka i Kolo igra tamburica svira (pjevala je Anica Santoi, rođ.1947., iz Tavankuta) i Bećarac (pjevao je Marijan Buljovčić, rođ. 1950., iz Tavankuta).

I plesovi i pjesme izvedeni su uz pratnju tamburaša u satavu Stipan Prćić, prim, Pere Nađ, drugi basprim, Bela Mačković, prvi basprim, Antun Lebović, kontra, Antun Prćić, čelo, Nikola Matković, bas i Stipan Baraković, tercprim.

Sjećam se da sam glazbu za pojedine plesove snimao tako da sam na jedan mikrofon snimao cijeli tamburaški sastav, a na drugi mikrofon snimao sam pojedine svirače. Takav način snimanja, kada se pojača mikrofon, omogućio je da se lakše dešifrira kompletna (moram reći briljantna) glazba.

I plesove sam snimao tako da sam snimao folklorni ansambl u cjelini i pojedine plesače i to osobito pojedine elemente. Nakon što sam Tavankućane bolje upoznao kao izvođače bunjevačkih narodnih plesova zalagao sam se da ih se pozove na Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu (1972,1975,1978. i kasnijih godina) i da ih se uvrsti u druge programe u kojima je prikazivano hrvatsko narodno stvaralaštvo, a kao umjetnički voditelj pozvao sam ih na IX. folklorni festival u Kopru (1968.).

Tavankutski su tamburaši na moj poziv 1970.godine sudjelovali na Ljetnjem folklorističkom seminaru na Badiji u organizaciji Prosvjetnog sabora Hrvatske i pomogli su da ostvarim program seminara, a plesačka trojka (Tome Kolar i dvije djevojke) na moj je poziv bila gost folklornog ansambla "Joža Vlahović" i pomogla im je da "uhvate" pojedine plesne elemente bunjevačkih narodnih plesova.

Tavankućani su na najbolji način odgovorili na tezu sestara Janković, veterana jugoslavenske etnokoreografije, objavljenu u 8.knjizi Narodnih igara ("Prosveta", Beograd) da bunjevački narodni plesovi nisu srpski plesovi, a što servira i teorija Albe Kuntića, koji negira hrvatstvo Bunjevaca i nudi etnološku tezu o Bunjevcima kao "katoličkim Srbima". To stajalište sestara Janković ja sam raskrinkao u recenziji napisanoj o navedenoj njihovoj knjizi.

Mojim tavankutskim prijateljima - plesačima i tamburašima i njihovim brižnim voditeljima Kati Stipić, Vinci Duliću, Peri Skenderoviću, Naci Zeliću i drugima - želim poručiti da je njihov trud bio vrijedan pažnje, a to su posvjedočili brojni etnolozi, folkloristi i muzikolozi koje su zainteresirali i kojima su omogućili istraživanje bunjevačkog narodnog stvaralaštva i običaja, te osobito da su sačuvali bunjevačke narodne plesove i običaje i pridonijeli njihovoj velikoj popularnosti.


Dr. Ivan Ivančan

"U BUNJEVCA SALAŠ BILI "

Download cijeli tekst (MS Word)

Obnašajući dužnost urednika Redakcije narodne glazbe i običaja TV Zagreb u više sam navrata dolazio u suradnju s HKPD "Matija Gubec". Međunarodna smotra folklora u Zagrebu bila je istodobno i prilika za sastajanje i dogovaranje. Nastupi su društva u Zagrebu snimani i višekratno emitirani u JRT mreži ali i širom svijeta posredstvom razmjene s brojnim inozemnim tv postajama. Snimke su dopirale i do hrvatske dijaspore o čemu sam se osobno mogao uvjeriti u Americi, Australiji i nekoliko europskih zemalja. Impresionirao me poglavito rad Gizele i Alekse Kečenovića, tavankutskih Bunjevaca, koji su u Melbourneu, vodili Folklorni ansambl "Mladi Hrvati" i besprimjernim žarom, a znalački, izvodili i propagirali bunjevačke plesove u dalekoj Australiji.

Godine 1970. Redakcija narodne glazbe i običaja TV Zagreb odlučila je snimati "Dužijancu". Za taj sam zadatak izabrao dinamičnog i obrazovanog Nikšu Fulgosija. Iako se film u finalnom šnitu od zadanih 28 minuta sveo na zgusnutih 17, ostajući tako izvan standardne minutaže, to nije umanjilo njegov uspjeh pa je, samo iz Zagreba, emitiran 4 - 5 puta.

Proslavljeni dokumentarist starije generacije Rudolf Sremec prihvatio se režije filma "Bunjevci" (1986.) s velikim brojem sudionika oko ansambla "Bunjevačko kolo". I tu se našlo dosta članova društva "M. Gubec" među kojima i znameniti Stipan Prćić - Baća. Iako s vremenskim razmakom od 16 godina Redakcija je snimanje organizirala kao sadržajni nastavak "Dužijance" i približila tradicijske vrijednosti Bunjevaca velikom tv gledateljstvu. Tako su i kapitalni narodni plesovi i pjesme Bunjevaca ("Momačko kolo", "Malo" i "Veliko kolo", "Rokoko", "Divojačko" i "Gajdaško kolo", "Kolo igra, tamburica svira" i druga) došli na repertoar brojnih hrvatskih folklornih skupina u svijetu.


Božo Potočnik

HKPD "MATIJA GUBEC" - TAVANKUT

Download cijeli tekst (MS Word)

 

Andrija Ivančan
NARODNI PLESNI OBIČAJI HRVATA BUNJEVACA
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Last update March 22, 2009 | About Us | Contact Us | © HKPD Matija Gubec Tavankut