HKPD Matija Gubec Tavankut

Slamarska sekcija

Iz arhiva društva


ANA MILODANOVIĆ, "Rit", slama, 1962.


ANA MILODANOVIĆ, "Žetva", slama, 1967.


MARGA STIPIĆ, Divenice, ulje na lesonitu, 1968.


MARGA STIPIĆ, Perlice, slama, 1987.


CILIKA DULIĆ KASIBA, Svatovi - tortari, ulje na lesonitu, 1969.


CILIKA DULIĆ KASIBA, Kišeljenje kupusa, ulje na lesonitu, 1968.


TEZA MILODANOVIĆ , Mladenci na slikanju, slama, 1967.


TEZA MILODANOVIĆ , Poslidnja večera, slama, 1978.


TEZA MILODANOVIĆ , "Duga", slama, 1968.


KATA ROGIĆ , Kruna za proslavu DUŽIJANCE u katedrali Svete Terezije Avilske u Subotici, 1976.


MARA IVKOVIĆ IVANDEKIĆ , Čoban s ovcama, slama, 1967.


MARA IVKOVIĆ IVANDEKIĆ , Kruna za u Subotici


ANICA BALAŽEVIĆ , Momačko kolo, slama, 1989.


JELA CVIJANOV , Momačko kolo, tempera, 1969.


TEZA VILOV , "Jerebice", slama, 1970.


NINA POLJAKOVIĆ , Šlingovanja, tempera, 1971.


NINA POLJAKOVIĆ , Prid ambetušom, tempera, 1971.


MATIJA DULIĆ , "Laste", slama, 1972.


MATIJA DULIĆ ,"Pletenje vinca", slama, 1971.


ROZALIJA SARIĆ , Spremanje, slama, 1971.


ROZALIJA SARIĆ , "Grožđe", slama, 1972.


ANA CRNKOVIĆ , "Kukuruzi već se beru", slama, 1996.


JOZEFA SKENDEROVIĆ , Bunjevka prid ogledalom, slama, 1995.


JOZEFA SKENDEROVIĆ , Bunjevačko momačko kolo, slama, 1996.


MARIJA VOJNIĆ , Vitrenjača, slama, 1988.


MARIJA DULIĆ, "Deran i pivac", slama, 1990.


ĐURĐICA ORČIĆ , Cincokrt, slama, 1995.


Od zrna do slike trailer from film by Branko Istvancic

Likovna zbivanja u Subotici, počevši od prvih izložbi odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata i Kursa figuralnog crtanja koji je vodio slikar Andraš Hanđa, bila su brojna i značajna za kulturu ovoga grada. Istaknuti subotički likovni umjetnici uključili su se u likovne kolonije u Senti, Bačkoj Topoli, Zrenjaninu i u drugim gradovima u Vojvodini, a slikari amateri i još neafirmirani slikari i kipari organizirali su se na lokalnoj razini. Takva organizacija bila je i Likovna sekcija pri Radničkom univerzitetu u Subotici. Kasnije se stvaraju i druge likovne grupe i kolonije "Čurgo" , "Boš x Boš" i druge.

Grupa slikara članova Likovne sekcije pri Radničkom univerzitetu u Subotici - Lajoš Đurči, Ludvig Laslo, Lajčo Evetović, Žarko Rafajlović i Stipan Šabić, nezadovoljni radom u toj likovnoj sekciji odlučuje se osnovati slikarsku grupu u nekom naselju gdje bi mogli odlaziti i raditi. Odabrali su Tavankut i 17. rujna 1961. godine pri Osnovnoj školi "Matija Gubec" u Tavankutu osnovali su Likovnu koloniju "Grupa Šestorice".

Osnivači Likovne kolonije "Grupa šestorice" bili su: Stipan Šabić, nastavnik likovnog odgoja, tada direktor OŠ "Matija Gubec" u Tavankutu, Ivan Jandrić, nastavnik likovnog odgoja u toj školi, te Lajoš Đurči, Ludvig Laslo, Lajčo Evetović i Žarko Rafajlović.

Osnivanje Likovne kolonije "Grupa šestorice" u Tavankutu pratili su i pomagali mnogi i tako su se s osnivačima toga dana našli u društvu Ivan Prćić Gospodar i Petro Stantić iz Tavankuta, Marko Vuković, slikar iz Subotice, koji se kasnije pridružio koloniji, Ivan Pančić, pjesnik iz Subotice, Lajčo Vidaković, tada tajnik Zajednice kulture u Subotici i Naco Zelić iz Subotice.

"Grupi šestorice" ubrzo se pridružilo više ljubitelja likovnih umjetnosti iz Tavankuta - Marga Stipić, Cilika Dulić (kasnije s prezimenom Dulić - Kasiba) i drugi, a idućih godina i ljubitelji likovnih umjetnosti iz Subotice i iz okolnih naselja - Žednika, Đurđina, Male Bosne i Bikova.

Posredovanjem Ivana Prćića Gospodara u rad Likovne kolonije uključila se već poznata pletilja kruna i ornamenata od slame, rađenih za proslave Dužijance i u Žedniku i u Subotici, Ana Milodanović iz Žednika.

Slijedećih godina u rad Likovne kolonije u Tavankutu uključili su se:

godine 1962.: Marko Vuković, Teza Milodanović, Pištika Pfeiffer i Mara Beneš (sada s prezimenom Vojnić);

godine 1964.: Đula Milodanović (sada s prezimenom Kujundžić) i Kata Rogić;

godine 1965.: Mara Ivković Ivandekić;

godine 1967.: Anica Balažević, Ivica Balažević i Slobodan Nikolić;

godine 1968.: Josip Skenderović, Ružica Rozenfeld, Klarika Gaković, Marija Miljački, Teza Vilov, Marija Fribert, Josip Evetović, Ivan Tikvicki, Tibor Tot, Marija Skenderović, Slavica Radojčić, Andrija Milojković, Julka Kolar, Mikica Tumbas i Jela Cvijanov;

godine 1969.: Nina Poljaković, Šime Peić, Ružica Dulić, Nikola Mutić, Cecilija Milanković, Ruža Tumbas, Blaženka Tumbas, Nada Tumbas, Milivoje Stanić, Ana Skenderović, Katarina Tumbas, Josip Kujundžić, Jelica Mačković, Marija Mačković, Stanka Milanko, Marko Davčik i Diniško Vidaković;

godine 1970.: Pajo Kečenović, Petar Romić, Marija Vargić, Marija Vilov, Branka Zelić, Marija Pejić, Vinko Radak, Cila Bajić, Ana Bašić, Đula Bako, Gavro Budišin, Ilija Benedek, Pere Ivković Ivandekić, Goran Ilovac, Gabriela Jaramazović, Ljiljana Kapor, Danica Kremo, Ružica Lazarević, Dragan Poljaković, Nikola Poljaković, Ruška Poljaković, Anica Stantić, Branka Stantić, Marija Stantić, Ljubica Sudarević, Katarina Tonković, Rozika Vidaković, Branko Zvekić, Ana Kubatović, Milka Kovačević, Marta Skenderović, Josip Temunović i Rudolf Vojnić i godine 1971.: Gordana Večić, Ruža Sarić, Matija Dulić, Kata Cvijin, Andor Kolar, Marin Vojnić, Mira Tonković, Marina Radulović, Duško Radulović, Đorđe Đukić, Vera Počuča, Ruža Beneš, Nada Oluški, Suzana Skenderović, Marija Vujević, Jelisaveta Cvijanov, Slavko Tumbas, Ana Mandić, Ljubica Stanarćev, Vjeko Dulić, Josip Vizin, Zoran Mitić, Vera Kolar, Vlado Kirda, Justina Kozma, Slavko Mačković, RuŽica Sudarević, Matilda Stantić, Marija Sudarević, Irena Tot, Roza Lipaić, Petar Šadi, Josip Hamar, dipl.ing. Katarina Pekić, Zvonko Stantić, Luka Poljaković, Jovan Pejak, Nedeljka Šarčević, Josip Alaga, Petar Čaušević, Jašo Vidaković, Mirjana Tonković, Stefanija Lenđel, Mirjana Petrović, Marija Matković i Ruža Marcikić.

Likovna kolonija je 1962. godine prešla iz Osnovne škole "Matija Gubec" u Tavankutu u Kulturno umetničko društvo "Matija Gubec" u Tavankutu kao nova sekcija - Likovna sekcija.

Na zajedničkoj izložbi članova Likovne sekcije pod nazivom "Amateri i naivci - Tavankut" održanoj u Subotici od 14. do 22. veljače 1965. godine uz slikare amatere izlagale su i naivne slikarice Cilika Dulić - Kasiba i Marga Stipić i slamarke Ana Milodanović, Đula Milodanović, Teza Milodanović i Kata Rogić. Njihove su slike izazvale veliku pozornost i posjetitelja i u tisku i na temelju toga je zaključeno da u daljnjoj aktivnosti Likovne sekcije slikarke naivke i slamarke trebaju izlagati samostalno, dakle odvojeno od slikara amatera i dalje se tako postupalo.

Na izložbi "Naivci iz Subotice" održanoj u Beogradu 1. do 10. travnja 1966. godine izlagale su naivne slikarice Cilika Dulić - Kasiba i Marga Stipić i slikarice slamarke Ana Milodanović, Đula Milodanović, Teza Milodanović i Kata Rogić.

Naivne slikarice i slamarke u istom sastavu bile su predstavljene i na izložbi "Naivci - Bunjevke iz Subotice" održanoj u Zagrebu od 25. do 30. travnja 1966. godine, a na sljedećoj izložbi "Tražimo najljepši suvenir", održanoj u Zagrebu od 23. do 30. srpnja 1966. godine, izlagala je i Mara Ivković Ivandekić.

Slijedile su brojne izložbe o čemu svjedoči dana dokumentacija - Popis izložbi (str. 164 -188), Bibliografija (str.189 - 208) i Katalozi i druge publikacije (str. 209 - 217).

Do 1972. godine u rad Likovne sekcije uključilo se više poznatih naivnih slikarica - Jela Cvijanov iz Male Bosne (1968.), Nina Poljaković iz Đurđina (1969.), Ana Skenderović iz Đurđina (1969.), Roza Lipaić s Bikova (1971.) i druge i slikarica slamarki - Anica Balažević iz Tavankuta (1967.), Teza Vilov s Bikova (1968.), Ruška Poljaković iz Đurđina (1970.), Matija Dulić iz Đurđina (1971.), Ruža Sarić iz Subotice (1971.), Marija Matković iz Subotice (1971.) i druge.

Slikarice slamarke stvorile su bogatu izvornu likovnu umjetnost, koja se temelji na bunjevačkoj narodnoj tradiciji pletenja slame vezanog za bunjevački narodni običaj proslave završetka žetve pšenice (žita) pod imenom "Dužijanca" i "Dožejanca". Tako se došlo do slikarskih ostvarenja sestara Ane, Đule i Teze Milodanović iz Žednika, Kate Rogić, Mare Ivković Ivandekić, Matije Dulić i Ruške Poljaković iz Đurđina, Marge Stipić, Anice Balažević, Ane Crnković i Marije Vojnić iz Tavankuta, Teze Vilov s Bikova i Ruže Sarić, Jozefine Skenderović i Emine Sarić iz Subotice i drugih.

Slični nagoni i uvjetovanosti doveli su i do slikarskih ostvarenja naivnih slikarica Cilike Dulić - Kasiba i Marge Stipić iz Tavankuta, Jele Cvijanov iz Male Bosne, Nine Poljaković i Ane Skenderović iz Đurđina i drugih.

Ana Milodanović je na prvoj izložbi Likovne kolonije "Grupa šestorice" održanoj u Tavankutu 10. ožujka 1962. godine pod nazivom "KOLONIJA AMATERA SLIKARA TAVANKUT" izložila dva rada od slame i to već ranije (1961.) izrađenu maketu crkve Sv. Marka u Starom Žedniku i prvu sliku od slame, pejsaž jednog rita, tada pod imenom "Voda i sunce", a kasnije evidentiranu pod imenom "Rit". Za slijedeću izložbu otvorenu u Tavankutu 23. ožujka 1963. godine Ana Milodanović je izradila novu sliku od slame "Sova na đermi".

I Anine sestre Teza i Đula Milodanović i Kata Rogić i Mara Ivković Ivandekić i druge poznate pletilje perlica, ornamenata i kruna od žitne slame za proslave Dužijance i u mjesnim crkvama u Žedniku, Đurđinu, Tavankutu, Maloj Bosni i drugim i u katedralnoj crkvi u Subotici, uključivši se u Likovnu koloniju, prvo su se pojavile s etnografskim materijalom (dijademe, perlice, krune i vjerski simboli), a tek kasnije javile su se slikama od slame.

Zbog vremena u kojem smo tada živjeli manje su poznati radovi slikarica slamarki s vjerskom tematikom, različiti vjerski simboli ispleteni za vjerske svečanosti i za druge prigode, od kojih se pojedini nalaze u Vatikanu u Rimu, u Biskupiji u Subotici i u drugim crkvenim i drugim institucijama. Treba osobito ukazati na radove Ane Milodanović, Kate Rogić, Mare Ivković Ivandekić i Teze Milodanović. Ana Milodanović je izradila više od 30 radova s vjerskom tematikom - Kalež (1956.), Jaganjac na knjizi (1957.), Sveto Trojstvo (1958.), Pokaznica (1959.) i još mnoge sve do Maslinske gore, koju je izradila 1968. godine "za svoju dušu" i čuva je u svom domu. U Vatikanskom trezoru u Rimu čuva se Tijara pape Ivana XXIII., koju je izradila 1963. godine. U Biskupiji u Subotici čuva se pokaznica (1959.), grb (1961.) mitra i štap biskupa Matiše Zvekanovića (1963.), globus s kupolom crkve sv. Petra u Rimu (1964.) i drugi radovi, a u Zagrebačkoj katedrali čuva se grb nadbiskupa Alojzija Stepinca (1960.). Kata Rogić i Mara Ivković Ivandekić izradile su brojne radove s vjerskom tematikom: grb sv. Terezije Avilske, zaštitnice Subotičke katedrale u spomen 400. godišnjice njezine smrti, sliku sv. Franje Asiškog u spomen 800. obljetnice njegovog rođenja, grb kardinala Franje Kuharića, krunu kraljice Jelene Solinske, maketu Višeslavove krstionice, grb pape Pavla VI. koji mu je Kata Rogić darovala prigodom susreta u Rimu u lipnju 1976. godine, a čuva se u Vatikanskom trezoru u Rimu, grb biskupa Lajče Budanovića, franjevački grb, karmelski grb i druge radove koji se čuvaju u Biskupijskom muzeju u Subotici, u Župskom muzeju u Đurđinu i u drugim muzejima i galerijama. U Veleposlanstvu Vatikana u Beogradu čuva se grb države Vatikan koji je izradila Mara Ivković Ivandekić. U Biskupijskom muzeju u Subotici, u Župi sv. Marka u Starom Žedniku i u drugim ustanovama čuva se više radova s vjerskom tematikom koje je izradila Teza Milodanović.

Slikari amateri - osnivači Kolonije Šabić, Jandrić, Ludvig, Đurči, Evetović i Rafajlović te drugi koji su im se pridružili - Rumena Grčki, Aleksandar Grčki, Stevan Santo, Đorđe Sineš, Pištika Pfeiffer, braća Ivan i Stipan Galfi, Jaga Orčić, Ištvan Farago, Marija Beneš i drugi, izlagali su na prvim izložbama zajedno s naivnim slikaricama i slamarkama. Vremenom su pojedini odustali od slikarstva, pojedini su se odselili iz Tavankuta, a pojedini su se, prema njihovim afinitetima, uključili u druge slikarske grupe. U Likovnu sekciju, osobito u vremenu od 1968. do 1972. godine, uključilo se mnogo novih članova među kojima je bilo najviše mladih.

U radu Likovne sekcije osobita je pozornost posvećivana mladima. S njima je s velikim uspjehom radio Stipan Šabić, a pomagali su mu Marko Vuković, Ivan Tikvicki - Pudar, Razija Poznovija, Hunor Đurkovič i drugi. Rezultat toga rada je da su Mara Beneš, Ružica Rozenfeld, Josip Skenderović, Dragan Poljaković i drugi upisali i završili Školu primjenjenih umjetnosti u Novom Sadu, a Ivica Balažević, Josip Skenderović i Katarina Tonković upisali su se i diplomirali su na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Petar Šadi upisao se i diplomirao je na Likovnoj akademiji u Beogradu, a Kata Cvijin diplomirala je povijest umjetnosti u Ljubljani. Tavankućani Ivan Balažević i Josip Skenderović, unatoč tomu što žive daleko od njihovog Tavankuta, ostali su vjerni i njemu i "Gupcu".

U tom je razdoblju (od 1968. do 1972.) priređeno više izložbi mladih i drugih članova Likovne sekcije. Godine 1968. i 1969. priređene su izložbe u Subotici, u sklopu priredbi Dužijance. U Tavankutu je 11. listopada 1969. priređena izložba i književna večer. U 1971.godini, u sklopu proslave 25. obljetnice Društva, priređeno je više izložbi. Prva u nizu bila je Izložba Likovne sekcije KUD "Matija Gubec" koja je održana u Subotici (Dom kulture - Gradska kuća, Atelje Društva) od 17. do 23. travnja 1971. U to vrijeme u Likovnoj su sekciji radile četiri grupe, a na ovoj izložbi sudjelovali su mladi članovi: Ivan Balažević, Ruža Rozenfeld, Šime Peić, Josip Skenderović, Mara Beneš, Nada Oluški, Andika Kolar, Pištika Pfeiffer, Ljubica Miljački, Dragan Poljaković, Nikola Poljaković, Katarina Tumbas, Katarina Cvijin i Katarina Tonković. Nekoliko članova Likovne sekcije sudjelovalo je i na izložbi pod nazivom "Likovno stvaralaštvo Subotice 1945 - 1970." održanoj u Subotici od 10. listopada 1970. do 15. siječnja 1971. godine. Marko Vuković je imao samostalnu izložbu u Likovnom susretu u Subotici od 17. do 28. rujna 1971. i u Galeriji KPZ u Apatinu od 12. do 31. listopada 1971. U vremenu od 3 .do 9. prosinca iste godine imao je izložbu zajedno s Cecilijom Milanković pod nazivom "Ulja i pasteli" u Malom likovnom salonu u Novom Sadu. I Cecilija Milanković imala je prije toga (25. srpnja 1971.) prvu samostalnu izložbu pod nazivom "Pasteli" priređenu u Domu kulture u Subotici (Atelje Društva). Slobodan Nikolić izlagao je u Tvornici bicikla "Partizan" u Subotici (1970.), u Tvornici "Pionir" u Subotici (1971.), u Tvornici "Gorenje - Sever" u Subotici (1972.) i u Tvornici "CIMOS" u Kopru (1972). Pištika Pfeiffer je izlagao u Tvornici "Pionir" u Subotici (1971.), a Šime Peić je imao samostalnu izložbu u Domu kulture u Subotici (Atelje Društva), koja je otvorena u sklopu proslave 25. obljetnice Društva 17. rujna 1971. Petar Šadi, tada student Likovne akademije u Beogradu, imao je 1971. godine izložbu u Galeriji Zavičajnog muzeja u Zemunu. Od osobitog značenja za Društvo bile su izložbe Ivana Balaževića priređene u Subotici 10. studenog 1970. i 31. listopada 1971. godine. U tom nizu izložbi posljednja izložba pod nazivom Studije i mala ostvarenja održana je u Subotici (Dom kulture - Gradska kuća, Atelje Društva) 12. ožujka 1972., a izlagali su mladi i najmlađi članovi Likovne sekcije.

U svrhu likovnog odgoja mladih, a i drugih članova Likovne sekcije, i upoznavanja sa svjetskom likovnom baštinom, kao i s recentnim likovnim stvaralaštvom organizirano je više ekskurzija i posjeta izložbama. Godine 1970. organizirana je ekskurzija u Italiju. Cilj je bio posjeta Bienala u Veneciji, a posjećeni su i poznati muzeji i galerije u Ravenni i Firenzi. Sudjelovalo je 37 članova. U ekskurziji koja je organizirana 1971. godine sudjelovalo je 40 članova. Svrha izložbe bila je obilazak povijesnih i kulturnih spomenika u Grčkoj: Atena, Epidaurus, Mikena, Korint i drugi. Godine 1972. ponovno je organizirano putovanje u Italiju na kojem je sudjelovalo 65 članova. Osim Bienala u Veneciji posjetili su i Rim, Salerno, Vezuv i Pompeje. Organiziran je i posjet više izložbi u zemlji - Oktobarski salon u Beogradu, Galerija Matice srpske u Novom Sadu, Francusko naivno slikarstvo u Beogradu, Bienale crteža u Somboru, Trienale u Beogradu i druge.

U već spomenutoj političkoj "čistki" 1972. godine onemogućen je rad u Društvu Stipanu Šabiću, Marku Vukoviću, Peri Skenderoviću, Naci Zeliću i drugima, a to je imalo za posljedicu zastoj u radu Likovne sekcije. Većina članova napustila je u Likovnu sekciju. Ivan Balažević, tada već akademski slikar, nakon povratka sa studija u Suboticu, želio je nastaviti aktivnost Likovne sekcije, ali je i on onemogućen u radu.

Prvih godina nakon toga na priređenim izložbama pažnja je posvećivana samo slikaricama slamarkama i izlagane su slike od slame nastale do 1972. godine, a naivne slikarice potpuno su zaboravljene unatoč tomu što su slike Cilike Dulić - Kasibe, Marge Stipić, Nine Poljaković, Jele Cvijanov i drugih visoko vrjednovane u naivnom slikarstvu na teritoriju tadašnje Jugoslavije. Marga Stipić, kao i Marija Beneš (sada s prezimenom Vojnić) vjerojatno su se zbog te zapostavljenosti opredijelile za rad sa slamom.

Više članova Likovne sekcije Društva - Stipan Šabić, Šime Peić, Cecilija Milanković, Ruža Tumbas, Ana Skenderović, Cila Bajić i drugi, a kasnije i Cilika Dulić - Kasiba, uključili su se u rad Likovne sekcije Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo" u Subotici.

Osamdesetih godina oživjela je aktivnost Likovne sekcije Društva, ali samo slikarica slamarki. Ponovno su se aktivirale "stare" slamarke - Kata Rogić, Mara Ivković Ivandekić, Anica Balažević, Marga Stipić, Matija Dulić, Rozalija Sarić i druge, a javile su se i nove slikarice slamarke - Ana Crnković 1977. (bila je voditelj Likovne sekcije do 1992., a tada je osnovala novu udrugu slamarki LUSA i prestala je biti član Društva), Jozefa Skenderović 1979. (od 1992. voditelj je Likovne sekcije), Marija (Franje) Dulić 1984., Đurđica Stantić (kasnije s prezimenom Orčić) 1986., Ivan Bašić Palković 1987. (bio je član do 1992.), Emina Sarić 1987., Iboja Balažević 1987. (a bila je član sve do prerane smrti 1992.), Jasna Golić 1987. (bila je član do 1991.), Marija Vojnić 1988. (ranije pod prezimenom Beneš slikala je u klasičnim slikarskim tehnikama i bila je član Likovne sekcije od 1962. do 1972.), Antal Toldi 1988. (bio je član do smrti 1991.), Matilda Obradović 1988. (bila je član do 1992.), Milena Vajhand 1988. (bila je član do 1992.), Matilda Hegediš 1988. (bila je član do 1992.), Kata Budanović 1989. (bila je član do 1992.), Julijana Balint 1991. (bila je član do 1995.), Đula Balint 1991. (bio je član do 1995.), Marija (Đure) Dulić 1991., Josipa Kolar 1991. (bila je član do 1993.), Antonija Šoti 1992. (bila je član do 1993.), Slađana Vodeničar 1993., Tabita Balažević 1994., Sanda Benčik 1994. (bila je član do 1995.), Kristina Kovačić 1994. (bila je član do 1996.), Dijana Prćić 1994. (bila je član do 1996.), Ilonka Vojnić Zelić 1995., Nedeljka Šarčević 1995., Saša Šimić 1995., Katarina Skenderović 1995., Vesna Petreš 1995., Eržebet Virag 1996., Eržebet Gubičak 1996., Jelena Balzam 1996., Marina Lišić 1996. i druge.

Veliko značenje za rad društva "Matiija Gubec" u Tavankutu i za stvaralaštvo slikarica slamarki ima prerastanje Likovne sekcije u Koloniju naive u tehnici slame 1986. godine. Održanih 11 saziva Kolonije naive u tehnici slame od 1986. do 1996. kao i brojne izložbe, afirmiralo je već od ranije poznate slikarice slamarke - Maru Ivković Ivandekić, Katu Rogić, Margu Stipić, Rozaliju Sarić i druge, a osobito nove, među kojima se ističu Jozefina Skenderović, Ana Crnković, Emina Sarić, Marija Vojnić, Marija Dulić i druge. Uspostavljena je suradnja s drugim likovnim kolonijama i stvoren je bogati fundus slika od slame, ali i od djela drugih sudionika u radu 11. saziva Kolonije naive u tehnici slame od 1986. do 1996. godine.

Više od 250 napisa u dnevnim listovima, časopisima i drugim publikacijama, mnoge vijesti i prikazi preko radija i televizije, te dokumentarni filmovi istakli su vrijednost i značenje aktivnosti Likovne sekcije Društva i vrijednost slikarskih ostvarenja naivnih slikarica i slikarica slamarki. Osobitu pozornost izazvalo je stvaralaštvo slikarica slamarki.

Ivo Škrabalo, scenarist i redatelj i Nikola Tanhofer, snimatelj, snimili su dokumentarni kolor - film "Slamarke divojke". Film je prikazan na Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu 1970. godine, a nakon toga prikazan je više puta u emisijama TV Zagreb i u prigodnim programima u Tavankutu, Subotici, Zagrebu i drugim mjestima, a titlovan na engleski jezik prikazan je i u Londonu na festivalu dokumentarnih filmova.

U prikazu filma "Slamarke divojke" zapisano je da je film "suptilna sjetna posveta jednoj ljubavi, onoj koju uskraćuje život, a nadomješta čovjek". Profesor dr. Stjepko Težak u prikazu filma u članku "Slamarke divojke Ive Škrabala" preporučio je film za korištenje u nastavi.

TV Beograd godine 1988. snimila je dokumentarni film o slamarkama pod nazivom "Čudesan odsjaj slame". Scenarist je bila Vida Tomić, redatelj Radoslav Moskovlić, a snimatelj je bio Časlav Pantelinac. Film je emitirala TV Beograd 2. ožujka 1988. godine.

Većina izložbi slikarica slamarki bila je prikazana u informativnim i drugim emisijama TV Zagreba, TV Beograda, TV Sarajeva i TV Ljubljane, a i dio emisija i filmova o folklorno - muzičkoj sekciji, o Društvu i o Tavankutu, sadrži i priloge o naivnim slikaricama i slamarkama.


Iz knjige Nace Zelića "Protiv zaborava"

Download cijeli tekst (MS Word)

 

Bela Duranci
Likovna hronika

Druga izložba tavankutske Kolonije

Download cijeli tekst (MS Word)

 

Andrija Kopilović
(Katalog: XII. Saziv kolonije naive u tehnici slame, Tavankut, 11. - 19. VII. 1997.)
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Balint Vujkov
(KUD "Matija Gubec" - Likovna kolonija - Tavankut,Subotica,1967.)
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Bela Gabrić
ZLATNE RUKE SLAMARKI
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Brana Vučković
Umetnost zlatnih vlati žita
TRI SESTRE IZ ŽEDNIKA
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Dragan Ivančić
SLAMNATI LUVR NA SALAŠU
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Ivo Braut
(Nedeljni Vjesnik, Zagreb, 15. studenog 1970., 5.)
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Ivo Škrabalo
SLAMARKE DIVOJKE: TRIDESET GODINA KASNIJE
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Jozo Vrkić
(Hrvatski tjednik, Zagreb, broj: 26, 15. listopada 1971., 12, 13.)
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Juraj Baldani
IZLOŽBA SLIKA I RELJEFA OD SLAME BUNJEVAČKIH HRVATICA
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Lazar Ivan Krmpotić
45 GODINA RADA HRVATSKOG KULTURNO PROSVJETNOG DUŠTVA "MATIJA GUBEC"
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Magda Weltrusky
Izložba žena naivaca, Bunjevki iz okoline Subotice
Naivnost u vlati slame
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Olga Šram
(Katalog: JUBILARNA IZLOŽBA SLIKA I SKULPTURA IZ ZBIRKE HRVATSKOG KULTURNO - PROSVJETNOG DRUŠTVA "MATIJA GUBEC" - TAVANKUT, Subotica, 20. prosinca 1996.)
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Petar Brečić
RADIO - DNEVNIK, Brečić
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Petar Šarčević
(Brošura: NAIVNA UMJETNOST Tavankut 1970., Subotica, 1970.)
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Stipan Šabić
(Brošura: NAIVNA UMJETNOST Tavankut 1970., Subotica,1970.)
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Stjepko Težak
STANJA I POLOŽAJI KAMERE KAO TEŽIŠTE U INTERPRETACIJI
DOKUMENTARNOG FILMA "SLAMARKE DIVOJKE"
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Vladimir Maleković
IZMEĐU ARHAIČNOSTI I SUVREMENOSTI
NA ETNOGRAFSKOJ TRADICIJI
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Vojislav Sekelj
POETIKA SLAME
Download cijeli tekst (MS Word)

 

POPIS IZLOŽBI I IZLAGAČA
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Bibliografija i publikacije
Download cijeli tekst (MS Word)

 

Last update March 22, 2009 | About Us | Contact Us | © HKPD Matija Gubec Tavankut